Beogradske novine

/ >|Sffaoa ^ Asquith ponovo u engleskom kahinetu. (Naročltl brzolav KBeograđsklh Novlna"! Berlhi, 30. jula. Prema jednoj vijesti !z Kopenha* ena s ući će A s q u i t h u englesk! kaInet, Rat na moru. t Nova potapljanja. Kb. Berlin. 30. jula. Wolffov ured javlja zvaničpo: U. zatvorenom pojasu oko Enfleske potopljeno je ponovo djelovažjem naših podmornica 15.000 tona. Načelnik admiralskog stožera mornarice.

Slobodna Poljska. ' '• Episkopsko osvećenle u VaršavL Kb. Varšava, 30. jula. Prvi put poslije nekoliko desetina godina izvršeno je juče u ovdašnjoj katedrali, u prisustvu mnogobrojnog lodabranog svijeta«, episkopsko posve£en}$. Kanonik u Mohilevu, L a z i n s a. posvečen jc za episkopa u Minsku.

Razne brzojavne vijesti. Nadvojvođa Albrecht. Kb. Berlin, 30. jula. Nadvojvoda A1 b r e c h t. sin nadvojvode F r i e d r i c h as uvršćen je a Ia suite u lovaoki batalijun Neumann I, y šieskog puka br. 5. ■ Zabranjena prodaja ruuumiske trgovinske flote. Kb. Bukurešt, 29. jula. Ministarski savjet je riješio, da rumunjskom parlamentu podnese jedan zakonski prijeđlag, kojim se zabranjuje prodaja rumunjske trgovinske flote i snabdijevanje za auže od godinu dana. Dalje zakon zabranjuje, da rumunjski trgovinski brodovi smiju napustiti ■rumunjske vode. Amerikanski zajam Kitaju. Kb. Ne\v-York, 30. jula. Reuter javlja: Ministarstvo je dozvolilo amerikanskim bankarima, da mogu Kitaju dati zajam od 50 milijuna dolara. Pregovori o odobrenju zajedničkog zajma sporazumnog saveza još traju. Zajednlčki savjet za ishranu stanovništva sporazunmih sila. (NaroCitl brzoiav „Beograđskth Nov!na“.) Rotterdam, 30. jula, R e u t e r javlja: • Obrazovan je zajcdnički savjet za ishranu stanovništva sporazumnili sila. Diktatori ishrane su Izjavili: Pitanje ishrane ne može se urediti na osnovir jednog rata od godine dana. Mi se moramo pripremiti na jedan duži rat, ako hoćemo da pobjedimo. Riiešavanje jevrejskog pitanja u Rumunjskoj. Kb. Bukurešt, 29. jula. Odbor komore za zakon o JevrcJiina u svomc izvještaju obraća pažnju na potrebu, da se to pitanje jcdnom riješi, pa zatim veli: Naročite okolnosti, ipod kojlma se danas zaikon i^odnosi komori, spriječavaju nas, da jevrejsko pitanje riješimo onako, kako smo namjeravaii. Mi se medjutim nadamo, da će se praznine u zgođno vrijcme popuniti i da će'se pitanju pokloniti ona pažnja, koju ono zaslužuje. Engleske nade u Ameriku. Kb. London, 30. jula. U svoinc govoru je izjavio podtajnik mornarice Roose ovo: Sad se u evropskim vođama nalazi stalno 250 amerikanskih brodova. Njibov ćc se broj idućib mjeseci još brže povećati. Amerikanci su tek prošle godioc stupili u rat, a sad ćc mobilisati sve svoie ljude i svu svoju snagu, dok sporazumni savez ne pobijedi. Strajk engleskih municijonih radnika. Kb. London, 30. jula. Odgovarajuči na. jcdno pitanje o štrajku u industriji municijc rekao je Churcnill u donjem domu: Većina # radnika u Birminghamu i Coventu počelo je of>et rađiti. Nadam se, da će 1 u drugim injestima mirno predomišljanje navesti radnike, da opct ppčnu raditi. Velika oiuja u Francuskoj. (Naročitl brzojav „BeograđsUili Novina”) . i Ženeva, 30. jula. Na francusk*om / gospodarstvu iT r u u bila je velika olujina, koja je oanijela štete od preko 1 milijuna fraoaka. Zabranjcno Iziaženje turskom lisfu. Kb. Carigrad, 30. jula. Listu ,,T a s w i r -1 - E f k J a r“ zabraiiiia je vojna vlast dalje Izlažeuje zbog toga, što jedan svoj članak, u koine se letilištvo krittkcvalo, nije podnio ceuzuri.

. - ’snjeđa ' - ■■*■■« ■ » r. Sa Balkana. RUMUNJSKA. Rumunjska politika saveza I optužba prollv Bratianua. Mnogi su opazili, da medju onih deset tačaka optužnice protiv Bratianua i drugova nigdje nije spomenuto izdajničko kršenje ugovora Rumunjske sa središnjlm vlastima. Ovo pitanje pada najviše na teret lične odgovornosti kralja Ferdinanda. koji je, kako se zna, dao kategoričke izjave u smislu saveza. Izgleda, da se pokušava riješenje ovog pitanja time, što bi se cijeia stvar naprosto bacila pod sto. Samo ne znamo, da li će tako tnoći i ostati. „Lumina“ piše o tome pvako: Najveći zloČin, koji nosi čisto politički karakter, a ne nalazi se medju tačkama u optužnici, jeste pravac, u kome je rat počet. Fraze o „nacionalnom ratu“ i da „nije drukčije moglo biti“ samo su prazne riječi, koje samo zavode javno mišljenje. Savezni ugovori, koji su nas vezivali sa središnjim vlastima. nijesu rezultat jednodnevne politike. Taj savez je odgovarao našim najvišim interesima, ma s koje strane da se uzme. Ovaj savez je lakomisleno skršen i postavio nas uporedo sa Rusima, čiji su interesi dijametralno protivni našima. Njihova pobjeda bila bi za nas još kobnija. nego li poraz.. Na ovo od „Luinine 14 nabačeno pitanje nije do sad još odgovorila zvanična štampa ministra predsjednika Margbilomana.

Egipatski kediv u Berlinu. Zakoniti egipatski kediv bavi sc sada u Berlinu, gdje mu je novi državni sekretar, pl. H i n t z e dao u počast ručak, koiom prilikom su izmijenjene značajne zdravice. Oospodin pl. Hintze upozorio je na vjernost, kojom se vladar od prvog trenutka držao uz stvar četvornog saveza. Na ovo je kediv odgovorio, da se egipatski narod zajedno s njinie čvrsto nada pobjedi oružja četvornog saveza, odakle očekuje toplo željeno osiobodjenje ispod englcskug jarma. I tako je naša pažnja ponovo skrenuta na egipatsko pitanje, čije riješenje u korist središnjih vlasti znači apsolutnu potrebu. Egipat je Bismarckoznačio s pravom kao kičmu britanskog poiožaja svjetske sile. Pod vladoni sadašnjeg kediva mora ova zemlja opet dospjcti pcd vrbovnu vlast Turske, kojoj su Englezi 'jednini od svojib nasilnih udaraca — koji je počeo bombardovanjem Aleksaudrije 1882. — Egipat oteli. a tokom svjetskog rata ga sasvim otvoreno anektovadi. Englezi nijcsu imali ni najmanjega pravnog naslova ni za okupaciju, niti za aneksiju. Sa beskrupuloznošću, karakterističnom ejjgleskoj politici, dohvatili su državmici iz St. Jamesa najbližu povoljnu priliku. samo da im ova turska pokrajina padne šaka. te da sebi osiguraju glavni stub željeuog suvozemiiog mosta za Indiju. Tokom svjetskog rata Englezi su osvojili Palestinu i Mesopotamiju, a kako su još otprije zaposjeli južnu Persiju, on-da bi ona cdavno željena suvozemna veza sa Indijom bila ustanovljena. Kad bi se ovaj plan ostvario, onda bi to bilo z.a središnje vlasti i njiliove saveznike od kobnili posljedica, kao i kad bi i na drugim poljima orijaške ratne pozornice mogli provesti svoju pobjedilačku volju. Mi smo o tonie pisali već nekoliko puta, pa zato želimo, da sada dodiruemo drugu stranu egipatskog pitanja, i to ekononrsku. Do engleske okupacije bio je Egipat ratarska zemija, koja .ie svoju glasovitu plodnost imala da zahvali, kako je već poznato, redovnim godišnjim poplavama rijeke Nila. Englezi su uveli kultivisanje pamuka, koje je većinom potislo ratarslvo i stočarstvo, a domaće stanovništvo učinili su zavisnim od dovoza namirnica iz inostranstva. Ovo je bio izvanredno mudar šahovski potez britanskib gospodara. Oni ne samo što su ztiatno uvećali prihode iz Egipta kultivisanjem pamuka, nego su čak i domaće stanovništvo doveli u zavisnost od Engleske u pogicdu suabdjevan.ia potrebnim namirnicama. Kad sc uzme u obzir, da jc četvorni sporazum stvorio zaključke, da sređištijim vlastinia poslije rata što više oteža nabavku prekomorskih sirovina, ohda je jasno, da će potonje biti primorane, da sebi za to na istoku stvore naknadu, a ta se donekle može naći u pamuku u Egiptu. Zato je vraćanjc zemije pored Nila njenom zakonitoin gospodaru, Turskoj, jedan od onih zaiitjeva, čijih se ispunjsnja četvomi sar vez bezuslovno mora držati. Središnje vlasti imaju najveći interes u uspostavi vojnički i politički pojačane osmanlijske državc. Takva restauracija Tur« ske osigurava I njima povoijan ekonomski položaj na istoku, cd koga u velikom stepenu za'vlsi i njihov privredni položaj. Viđl se dakle, da se pri odredjivasiju ekonomskih i političkih postlzavanja ovog svjetskog rata gnanice ne mogu dosta daieko postaviti. Za Au1 stro-Ugarsku je od iste te važnosti, da Tur«ka opet dobije Egipat. ka© ! ko-

dJi

jeogradske novinb

'■31. Jula 1918.

načna pobjeda na\sl Italijom. Središnje vlasti imaju veomaVmzvbenu tekstiinuindustriju. Medjutim, da blVra'poslije rata mogla opet oživjeti, — a to je pravo životno pitifnje, — potrebne su prijc svega sirovine. Ćak i kad bi takav zaključak mira bio iznudjen, da se ne bi trebalo bojati blokade, ili ograničenja nabavke prekomorskih sirovlna, ipak će rnnogo godina proći, dok se nestašica brodskog prostora ublaži. A ako Egipat opet padr.e u turske ruke, onda je veliko preimućstvo u tome, što bi ova zemlja pamuka bila razmjemo blizu, te bi se zato trgovačka flota središnjih vlasti mogla mnogo intenzivnije upotrebiti za uvoz ove sirovine. Odista bi bilo veoma nepametno, kad bismo oduzimanje Egipta od njcgovib engleskih despota smatrali za utopiju, koja se ne može ostvariti. Šta više: vojnički đogadjaji na suezkorn kanalu pokazali su, da je istjerivanje Engleza iz Egipta veoma moguće. ssmo kad bi bilo spremljeno potrebnih vojnih snaga i tehničkili ponroćnih sredstava. Kada će ovo biti, zavisi od dogadjaja na evropskim frontovima. Moglo bi se biti uvjereno, da će i er.gleskom gospodstvu na Niiu kucnuti posijednji čas, i to prije, nego što to danas izgleda.

Grad i okoHca

(Prvl brođ kreče 30. marta), — ParobrođaN •Jr! saobraćal na prmt Szeged-Zemun Polazak iz Szegerta (I. vožnja 31. marta) srljedom, petkom I nedjeljom u 5 sati u Jutro. Polazak Iz Zemuna za Tltel—Szeged (1. vožnja 29 marta) srljcdom, petkom I nedjeljom u 11 satl u noćl. O s o b n i vojniiiki saobraćaj na pruzi Zemun-Beograd-Sulina. Za osobni vojnički saobračaj na ovoj pruzi odredjen je ovaj red plovidbe: Svaki ponedjeljak, srijedu i petak odlazak iz Zemuna u 12 sati u ponoći; odlazak iz Beograda u 1 sat poslije ponoći; dolazak iz Suline svake nedjeljc, utorka i čctvrtka u Beograd uveče u 9 - 30, a u Zemun u 10 sati. Pogreb. Juče, u 3 sata poslijc podnc, sahranjen je iz kapele pričuvne bolnice ,,Brčko“ c. i k. upravnik mašinskog odjeltnja I. razreda Alois Linbard. Vojni kurat Laszka iz pričuvne bolrdce ,,B r n o“ izvršio je prvo opijelo, na što su šest ljudi od p.-u. 409. etapncg batalijuna digli lijes na spremna mrtvačka kola. Uz pratnju jednog odjclenja spomenutog batalijuna i garnizonske muzike prenešeno je mrtvo tijelo na beogradsko vojničko groblje, gdje je izvršeno ponovno opijelo. Sprovodu su prisustvovala izaslanstva iz svih odjelenjai, što stacioniraju u Beograđu, učinivši time pokojniku posIjednju počast. Pokojni Linhard bio je tek n 36. godini života. Bio je pridcdat zapovjedništvu ratnog pristaništa u Pulju, a u posljednje vrijeme je radio u Carigrađu.

Dnevui kaiendar

Danas je srljeda 31. jula, po starom 18. jula. — Rlmokatollci: IgnacijLujoIapilzn ; pravoslavni: Muč. Emilijan i Jakint Casnička i činovnlčka kasina otvorena je počamod 15. iebruara do 11 sati u noći. C. i k, v o j n i č k i d o in: Citaonica, soba za pisaaje i igranje, kanlina. Otvoreno od 7 sati izjutra do 9 sali uveče. Slobodan pristup svakome vojniku. Kinematograii: C, i k. vojni kinematograf u Kralja Milana ulici br. 56 (Koloseum): U 6 sail posiije podne predsiave za vojnike, a u 8 30 sati uveče predstava za časnike uz pratnju garnlzonske muzikc. — C. i kr. gradjanski kino na Terazijama br. 27 (Parisj: U 0 saU posilje podne i u 8 sati uveče opšte predstave. (Posljednja uz pratnju vojne muzikc 409. etapnog batalijuna). Beogradski orfeum u Ijetnoj pozornici ibašta „Hoiel Takova" naTerazljama): Poćetak predstave u 8-30 sati uveče. B i b 1 i o t e k a z a p o z a j m i c u (Balkanska ulica br. 1, Hotei Moskva). Otvorena od 10—1 sat prljc i od 3—7 saU poslije podnc, Noćna slui-ba u ljekarnama: Od 28. jula do uključivo 3. augusta 1918. vršiće nočnn službu u beogradu ove ijekarne (apoteke): Mlchl, Stara Crkvena ul. 8; Kušakov i ć, Knežev spomenik 2; S e k u 1 i ć, Takovska ul. 37, i ljckarna „Crvenog Krsta" Beogradska ul. 2. C. i kr. savsko ku p a t i 1 o. Olvorcnoi cijcli dan. Za vrijcmp otvaranjs ratnog mosta — od 7 do pol 9 prije podne — ne će sc vršiti prljevoz posjetllaca kupaUla.

Saobraćaj na ratnom mostu Izmedju l'eograda i Zemuna obustavljen je svakog dana od 7—8 - 30 sati prije podne od 12.80—2 sata poslije pođne. Kužna bolnjc.a: Posjeta nije dozvoIjcna. Obavlještenja d bolesnicima dncvno od 11 do 12 sati prijc p<?dnc n3ulazu u baštu boinlčke zgrade sa slrane Vidinske ulice. Posjct bolesnika u boinicama: U bolnlci .Brčko*: od 2—1 sata posllje podne. U bolnici ,Brflnn“: od 9 - 30—12 sali prije podne i od 2—4 sata poslije podne. — U c. i k. gradjanskoj bolnici: u utorak, čeIvrtak i nedjelju od 1—3 posllje podne. Vojno parno toplo kupatilo u Car Dušanovoj ullcL — 1. Kupatilou kadama: a) Za vojne osobe otvoreno radnim danima od 7 satl prije podne do 5 sati poslijc podne, a nedjeljom l praznicima od 7 sati prije podne do 12 1 / sati u podne. — b) Za gradjanstvo radnim danima od 9 saU prijc podne do 5 sati poslije podne, a nedjeljom i praznicima od 9 sati prije podne do 12'/ 2 sati u podne. — 2. Parnokupatilo za časnlko i njima ravne činovnike olvorcno jc utorkom, srijedom, petkom i subotom od 7 sati prije podne do 5 sati poslije podne, a nedjeijom i praznicima od 7 satl prije podne do 12>/ 2 saU u podne. — Za gradjane muškogpola otvoreno je parno kupatilo ponedjeljkom 1 četvrtkom (ako u tc dane nc pada ltakav praznik) od 9 sati prije podnc do 5 sati poslije podne. — Ćasnicima i njima ravnirn činovnicima stoje na voiju da se služe parnim kupaUiom i u dane odredjeue za gradjanstvo (ponedjeljUom i četvrtkom). Btagajna se zatvara radnira danima u 12 l / a sati, a nedjeijom i praz nicima u 12 saU iTpodne. Parobrodarski saobraćaj. I. lzmedju Zemuna i Beograda. Red plovidbe, koji važi od 26. januara do opoziva: Polazak iz Zcmuna za BeogTad u 6 30, 7-30, 8-30, 9‘30, 10*30 i 11-30 pr. podnc te u 1-30, 2*30, 3*30, 4'30, 5'30,6'30 7'3018-30 poslije podne. — Poi3zak iz Beograda za Zemun: 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sati prlje podne, te u 2, 3, 4, 5, 6, 7 8 1 9 sati poslije podne. — II.IzmedjuŽemuna i Pancsovu Red plovidbe, koji važi od 23. inaja do daijne narcdbe; lz Zemuna za Pancsovu svakog dana u 12 sati u podne i u 8 sati uvečc. — Iz Pancsove za Zemun: dnevno u 5'30 satl prije podne i 3 sata poslije podne. Brod koji saobraća izmedju Zemuna i Pancsove i obratno ne prlstajc

u Beogradu. — IIL Izmedju Beograda i S a p c a, Polazak iz Beograda za Šabac svake srijedc 1 subote u 7-30 sat | u jutro. Polazak iz Šapca za Beograd svakog l etvrtka I nedjeljom u 7 s. u jutro. — Putnički parobrodarski saobraćaj izmedju Oršave I Z e m u n a i izmeuju Oršave i Braila. Polazak iz Oršave za Zemun: nedjeijom, utorkom, četvrtkom u C sati u jutro. lz Zemt;na za Oršnvu: ponedjcljkom, srijedom i petkom u 4 sata posllje podne. Iz Oršave aa Brailu: ponedjeijkom i pctkora u 4 sata posiije podne (srednje cvropsko vrijcme). lz Braile za Oršavu: ponedjeljkom I četvrtkom u 1 sai 50 časaka poslije podne (zapadnoevropsko vrijeme). — Parobrodarskl aaobraćcjizmeaju Bcogrjda I Smedereva: Odlazak iz Beograda 'm Smederevo nedjcIjorn i četvrtkom u 3 «ata poslije podne iz ;r.W ntorkoin 1 petkom Psfflbrodarsk! saobraćaj č 1 fl*—Z emu n—B e o-

omedereva za Bcogri u 8 sati u julro. Pi na pruzi Bu d I n: pe 5 f rad. (Važi od 2R. IBflrta). Polazak iz udimpešte dnevno 10 satl uveče. Polazak 1z Beograda đnefoo u 5 sati ujntro.

Gostovanje bečke narodne ope'e. (,,B arun cigani n“.) Stara i dobra operefa ,,B a r u n c i g a n i n“ držaće se još dugo i na mođernim repertoarima. Jokaiev zar nimljivi sadržaj i Straussova uinilna glazba, humor autorov i kompozitorov osiguravaju joj trajan uspjeb. A moramo istaknuti, da je i igra bečkih gostiju mnogo doprinijela tome, da nismo osjećali starost samog kornada.^ Qospodin K u b 1 a kao emigrant Šandor briljirao je sa svojim umiljatim glasom. Odlična i do suza komična bila je kreacija g. F r i s c h 1 e r a. koii je bio savršeni „svinjslci trgovac 44 . Od dama naročito spominjemo gdjicu W a g s c h a I i gdju B a u m, koje su unatoč nagloj promjeni temperature, nimalo griu povoljne, ipak sretno odigrale i otpjevale svoje partije. I ostali sit svi bili na svom mjestu. Režija g. Frischlera i dirigiranje g. W e i r i c h a takodje dobro. Puno pozorište vrlo je živabno ođobravalo umjetnicima. VeČeras na mnogobrojno zahtijevanje publike zanimijive Offenbacbove „Hoffmannove prič e“, koje su prilikom prve izvedbe ušle publici u volju. — U četvrtak ,,C a r m e n“. Banja Mataruška. Počćtkom jula otvorena je i banja Mataruška kod Kraljeva. Sad se već nalazi na liječenjtt rrmogo gostiju, većinom iz okruga čačanskog i okolinc, a!i ima i priličan broj Beogradjana. Banja raspolaže svima udobnostima za posetioce. C. i k. vojni kincmatograf. Večeras se daje u c. i k. vojnom kinematografu časnička pređstava sa sasvim novim programom, u kotne su raznolike, veoina iijepe tačke. Tu je slika trkS u St. Moritzu, jedna varićteslika, karikature iz umjetnosti filmova, jeđan pozorišni komad po Balzacovom romanu, pod naslovom „Ursula M i r q u e t“, i najposlije kO'mičan film „Ma ksove p o š t o va t e 1 j i ce“. Ako bude Iijepo vrijeme, biče predstava na terasi. Uz siiike biće i lijepa muzika. Mesarl za kafano za tniesec august. Za mjesec august, odredjeni su za kafatie ovi mesari: Gjura Pavlović, na Velikom Trgu i Ojura Polzović, na Cvjetnom Trgu. O ovome se izvještavaju zaintcresovani radi znanja. Javna prodaja. Po odluci starateljskog suda izložiće se javnoj prodaji zaostavština poč. Ljubomira B i r g o v i ć a, na dan 27. avgusta ove godi-ne u njegovom stanu u Bitoljskoj ulici broj 8 i 10. Prodaja će početi u 9 sati prije podne. Pozivaju se kupci, da na ovu prodaju dodju.

Vijesti iz unutrašnjosti Utopio se. Pišu nam iz Umke: Prije nekoliko dana utopio se ovdje pri kupanju civilni radnik. Velisav P e t r o v i ć. iz Vei. Borka. Bio je tek u 16. godini, a inače odličan plivač, te se misli, da ga je u vodi ubvatio grč, i zato se utopio. Radio je kao ložač u sreskom vrtlarskom odjelenju.

Traže se i Društvo Crvenoga Krsta u c. i k. vojnoj glavnoj gubemiji u Srbiji poziva radi primanja novca niže imenovana lica da se jave, ako su u Bcograđu lićno sa legitimacijom (prijavnom listora), inačt da pošlju tačnu adresu i označo najbližu poštu koja prima novac uputnioom. I. Zaslupnitu blagajnika društva C r. e. noga Krsta u c. i k. vojnoj giavncj gu»

bemiji u Srbiji g. dr. Marku T. Leku^ prof„ Beograd, Dobraćina 16, svakog r»dl nog dana od 2 i po do 4 i pi s j fca postife podne sa pozivom na broj kcji S: pred svakim imenom naiazi. Sveštenici: Broj 1257 i 2977 Ar.* gjelkovića Stojana porodica iz Velesa; 1428 i 2976 Atanasofudis (Atanas -Angjfll« ković?) iz Kočana, Slip; 5570 Deb l.ković Denja, Lipljane; 1261 i 2982 DTo\ić Riste porodica, iz Velesa; 5573 Dimitrijević Star> ko, Livač; 1264 Gjorgjević Stojana pc» ( rodica, Grbica — Keka; 1262 Gjokić Si«, mona porodica, Prizrcn; 5593 Jakbvljevjć' Gjorgjc, bostovski; 5588 Jankovlć Stojan, 1 Klokovski; 1225 i 2987 Jančtvić Zaharijv porodica, Go3tivar; 1439 Jordanović TodoC iz Kozolja, Skoplje; 5584 Jovanović Petar, Boževac; 5694 Katanić Gjorgje, Pasjano,’ okr. giljanski; 5597 Levaković K. Josif, Petrovac Giljane; 5585 Levakov-ić P. Kc« sta, Petrovac okt. Giljane; 5710 Lisičić Sima, otilovski Prijepo’.je; 1211 i 2984: Maksimović Lazar, Goslivar; 5712 NikaV čević Petar, Bisfrica; 5571 Patdović Pe« tar prola, Gušterica; 1280 Perić Mihajloj Prišlina; 1441 Pefrović Pop Nikcla, Skop« Ije; 5581 Popović Arsenije, Giljane; 1221] i 2990 Popović Atanasija porodica, Mar« ganac (Kumanovo); 1230, 1042 i 2986 Po«' pović Fiiipa porodica, Srelkovo Goslivar; 5582 Popović Danilo, Giljane; 5589 Pc« pović Gjorpje, donovački; 5583 Popović! Gjorgje, Giljano; 5595 Popović JanićijV,] kamenički okr. Giljane; 5587 Popović Ja« nićije, Kozminjanski; 3827, 2861, 4945) 7082 i 7620 Popović Jovana poro.lica, Niš; 5608 Popović Kosta, sckolačtci: 5580 Po-* 1 pović V. Kosta, Giljane; 12*29 i 2980 Popović Marka porođica, Gos’ivcr: 5599 Pc.' pović S. Mihajlo, šipašnički; 5598 Popc. vić Mihnjlo, Kozminjanski: 1228 i 2981 Popović Milana porodica, Tetovo; 5718 Popović Milu’.iii, Suvcdol Sjenički; 5592 Popović V. Ttisla, Vrbovački; 5596 Pc. pović Sava, Bušinački okr. Giljane; 1232 Popović Stanka porodica, Priština; 1214 Popović Vasilija porodica, Kumanovoi 5572 Popov.c Zaharije, Gračanica; 2978 Kadivojević Trifun, Prizren; 5591 RužR V. Todor, Vitinski; 5569 Spasić Josif prc. ta, Priština; 1329 i 2983 Spirić Stavn porodica, Gostivar; 5590 Stefanović Sto. ša, Šipažnički; 1442 i 2974 Todorović Momira porodica, Gorska Debar; 5586 Tra< jić Andreja, Paralovo; 1337 Traibović Vii če porodica, Kumanovo; 1338 i 2985 Ugrif nović Blagoja porođica, Gostivar; 1407; 1339 i 2988 Ugrinović Mih. porodica, Go stivar; 1340 Veličković Zafira porodicai Kumanovo; Učitelji; liroj 1854 Aksentijevići! Natalija, Vojnik, Leskovac; 1851 Aksić Vitk.o, ilusikovo, Prizren; 928 A1 ksić KrJ Sta u penz., Kumanovo; 1696 Alič P, Oiga, Stubik; 1852 A!ić Vlada, Krenla, Knjaževac; 1855 Anla.r, vlć Htistmn, Skor. Ije; 1734 Antić Rista, Vc'jkovice, Gostivar; 1735 An:ić Trajk'o, Željcin, Gostivar, 1849 Antić Zagorka, Mala Kamenica, Brzn. Pa. lanka; 1758 Arsić Mi'ao, Ranilug, Prištii na; 1856 Arsić Rista, Brodac; 3111 Ata. nacković Marko u pe.nz.; 923 Alanacković Jevrosim u ponz., Giljane; 2078 Bogićc. gićcvić Mara u penz.; 1797 Božinović'j Djordje, Kriva Palanka; 1361 Cokcvič Di. miirije, Cerovo, Gostivar; 1363 Cvetić Bc. siljka, Kumanovo; 3930 Cvetković Dra. ginja; 1360 Cirić Kosara, Tetovo; 1003 i 1356 Čakalović Stojko, Četirci, Kuanmcvo; 1801 Danilović Pavle, Golemo se''o; 1798 Despotović Andreja, Novo Selo, Sjenica; 1803 Divjaković Nikola, Skopljo; 1602 Djordjević Janko, Ljubičevo, Prizren; 1858 Djordjević Janićije, Lipljane, 1604 Djordjc« vić Nik'ota, Zletovo; 1606 Djorijević To. dor, Colopek; 1607 Dju'aković Marko; Kratovo; 1617 Jakićeva Stojanka, Priznn, I Beograd; 1622 Jakovljcvrć Nestor, Tajnište; 1618 Janković Va ilije, Veles; 1634' Josifović Ab ksandar, Kozji Do; 1613 Ilić Jtlena, Prišlina; 1616 Ilić Spasojo, Vodno sada SkopJje; 1623 Jovanović Ditr.i'rijV Djertnane; 1629 Jovanović Mladen, S:rr. cin; 1778 Jovanović P. Draga, učit. pc. moćn., Skoplje; 1S20 Kutanić Petar, Tri. zren; 2086 i 2754 Kalarčevjć Darinkli Kr. ste, Kosovska Mitrovica; 1819 Krusakija A. Vujica, Stonca; 1818 Kostić Gavrilo, Telovo; 1815 Kozić Ilija, Kratovo; 1825 Lazarević Magdalena, Prizren; 1S24 Ln. zarević Sergije, Leunovo; 1638 Markovio Mladena, učiteljica, Prišliua; 1826 Mlr. denović Stanoje, Sv*. Petka; 1829 Murgc. vić Jova, Klocovac; 1832 Miloš vić Voji. slav, Gostivar; 1377 Naumović Petar, Vo!. Kamonica, Kladovo; 1387 Nišić Miadtn’, Korminjan, Priština; 3000 N k 1 ć R. Mi! lica, supruga učit.; 1275 Ot.anijcvić Mi. lica, Telovo; 1276 Pafronogić Draguliu, Fcrizović; 1285 Petrović Katarina, učitc.’ Ijica, Šatorac, Priština; 1283 Petrović C& rilo, Kriva Palanka; 1389 Popović H. D* vid, Gostivar; 1292 Popović Dušan, Tet:. ro; 1291 Popović Djordje, Ogost, Prišti. na; 1293 Popović llija, Priština; 1295 Popović Jordan, Kumanovo; 1281 Perić Rista, Vrabčište, Gostivar; 1300 Popović Stoja, Vrbcinica (Vrhcsnica), Prištiua;1301> Popović I. Todor, Gostivar; 1303 Pcpović Živkb, Priština; 1302 Popc-vić Vidcsava Tetovo; 1321 Pop Rislić Jovatika, učitc^ Ijica, Lokvica, Gostivar; 1310 Radović Paraskeva, Kumanovo; 1004 i 1312 R;,n, djelović Marija, Kočani; 1317 Redjić Velj. ko, Gatnja, Priština; 1819 Ristić V. Dimi. trije, Domorovac, Priština; 1320 Rislić Djordje, Priština; 1391 Sekulić Stojan Bostan, Giliane; 1328 Sofrić Ana, Skop. Ije; 2909 Stanić Sara, učiteijica; 1332 Stanković Milulm, Duđovo, Gostivar; 1335' Stojanović Mhden, Sevac, Prizren; 1002 i 1394 Šučurević Pelar, Tabanovci, Kuma« novo; 1000 i 1392 Soskić Vukosave po. rodica, Bunardžifc kod Skcp!> ; 1401 Tc-