Bitef

bllsku njegovo] rodnoj Toskanl I srodnlju njegovlm razmlšljanjlma - pltanjlma mladlća o svetu I politic). Prodorna snaga "nesvrstanlh”, Titova Jugoslavia će Paola Magelllja uobllčltl u jednog od prvlh antlgloballsta pre vremena, nosloca otpora bllo kakvog obllka "jednoumlja”, bllo ono socljallstlčko 111, još gore, kapltallstlčko, prlstallcu - angažovanog all lucldnog novog modela za kojl se nada da će ga naćl u jugoslovensklm Iskustvlma samoupravljanja. Strasno prlvržen pozorlštu, vrlo brzo postaje Jedan od najznačajnljlh redltelja svoje nove domovlne. Radl u Beogradu, Sarajevu, LJubljanl, Zagrebu, Skoplju... all I u Bukureštu, Budlmpeštl, Sofljl, Moskvl... U tekstovlma koje postavlja - da bl, vlše od forme, ugradlo svoju šlroku kulturu I Iz njlh Izvukao smlsao I sadržlnu - prlvržen je korenlma I kontekstu rukoplsa plsca, nepoverljlv Iznad svega prema opitlm mestlma I estetskom "parlzljanlzmu". Usled pada komunlzma u Istočnlm zemljama pred sumanutlm llberallzmom, ratom I pobedom naclonallsta u blvšoj Jugoslavljl, nestaju mnogl reperl Paola Magelllja; on bez oduievljenja putuje u Francusku, Nemačku, gde postavlja kvalltetne predstave, all bez korena. Ne napušta Hrvatsku, Slovenlju, Makedonlju, Bosnu I Crnu Goru, gde se trudl da poveže I okupl "kao nekad" one jugoslovenske umetnlke koje je voleo: prelazl Atlantlk da bl u Latlnskoj Amerlcl, koju voll, naiao malo svoje duše; najzad se povlačl u čltanje tekstove savremenlh plsaca, Iskorenjenlh kao I on, kojl sa žestlnom I orlglnalnošću ukazuju na zablude našeg društva. Blljana Srbljanovlć Je jedna od tlh. ALEXANDER BALANESCU, KOMPOZITOR Medunarodno prlznatl vlrtuoz na vlollnl I kompozltor, po rodenju Rumun, Alexander Balanescu Je započeo karljeru kad mu je bllo devet godlna. Završlo je studlje na Džulljardu u NJujorku, a medu njegovlm učlteljlma bill su Dolly Korltzer I Dorothy Delay. Kao član Ardlttl kvarteta od 1983. do 1987. suočlo se sa savremenlm repertoarom klaslčne muzlke. Stekao je zavldnl ugled zalsta multldlsclpllnarnog umetnika, kompozltora, Improvlzatora I tumača. Saradlvao je sa veoma razllčltlm muzlčarlma, kao što su: John Lurie, Gavin Bryars, Michael Nyman, Jack de Johnette, John Surman, Andry Sheperd I Carla Bley. Rad s grupom Pet Shop Boys doneo mu je svetsku slavu u oblastl pop muzlke, a snlmao je Još za Davlda Byrna, Kraftwerk I Yellow Magic Orchestra. U namerl da se vratl putevlma Istočne Evrope, njegovl najnovljl projektl uključuju saradnju s Hongrols Muzlka I pevačlcom Martom Sebestyen, kao I s mladlm vlolonlstom Improvlzatorom Lajkom Fellxom. Korlstećl narodnu muzlku kao Izvor Inspiraclje, Ballanescu Je 1999. Izdao album “Lumlnltza", uz sponzorstvo Hambourg Hammonlale. Postavlo Je osnovu muzlčke strukture vellkoj rumunskoj clganskoj pevačlcl Marljl Tanase.

ŽIVIMO U SAPUNSKOM DRUŠTVU Beč, 18. marta, u kafanl, razgovor Blljane Srbljanovlć, Veronika Kamp-Hasler I Jensa Hlllje, vođen na "eurotrash-engllsh" jezlku, Sredlo ga Jens Hlllje, a objavlo u junu 2001. godlne Schaubuhne am Lehnlner Platz. HILLJE: Kakva je sad situacija u Beogradu? Za umetnika kao što si ti? SRBLJANOVIĆ: Nlšta se nlje desllo. Opet predajem Istorlju pozorlšta na unlverzltetu. Ponekad sanjam da predajem decl u osnovnoj školl; glupa zamlsao. Da prlhvatlm posao u dlplomatljl, nl to nlsam htela. Predlaže se sad svašta I svakome, kulturnl Instltutl I tako dalje... All predstavljatl Koštunlcu? Nel HILLJE: U poređenju s Beogradskom trllogljom, Porodlčnlm prlčama, pa i Padom... Supermarket je pisan s mnogo humora. U poslednjim komadima uvlačiš likove u sve luđe situacije. SRBLJANOVIĆ: Mlsllm da je najboljl put zasmejatl Ih. Mnogo Je prostlje zaoštrltl stvarl I pokazatl oštrlnu u svoj njenoj oštrlnl. All Je Još teže blti jednostavan I ležeran. Za mene je pre u pltanju samolronlja. KAMP-HASLER: Supermarket / auto-ironija su možda takođe reakcija na sopstveni položaj. Bila si zvezda u usponu među dramskim autorima, s premijerama u mnogim evropskim zemljama, imala si sopstvenu rubriku u "Republici", a pisala si i za “Spiegel". U političkom kontekstu balkanskih ratova možda si i ti bila manipulisana. Ima tragova tog iskustva u liku Britta. SRBLJANOVIĆ; Ne samo u njemu. I u llku Lea, emigrants. To tl Je poznato. Odmah te slože u određenu fioku kad dolazlš s Balkans, odande gde je rat. A tl sl protlv tog rata: onda te Izvuku Iz floke svakom pogodnom prlllkom I navedu da o tome govorlš. Ponekad čak Imaš prlllku da uz to Isprlčaš ponešto I o svom pozorlštu. I na nekl načln tl znaš šta bl volell da čuju I naučlš da kažeš ono što očekuju. Pltaju, na primer, da II je mo) komad o ratu I )a odgovaram da jeste. All u to vreme sam mlsllla na svog oca. Razume se, rat )e Još bio u pozadlnl. All u času kad ml se postavlja to pltanje, ]a sam već odavno naplsala komad, teško ml Je da se setlm. Posao Je već odavno završen I neću vlše o njemu da čujem. All Ipak odgovaram: "Da“. Kad donesem odluku da plšem komad, nešto treba da me dime 111 naljutl. Nlje reč o svetu kojl me okružuje, već o menl.Uvek sam Ja u pltanju. KAMP-HASLER: Sve vreme si ostala u Beogradu, čak i za vreme rata na Kosovu.