Borba, Apr 24, 1990, page 14
ŠKOLA JEDRENJA |E O 4 Cc NAUTICAL Kornati — dCADENCS
za početnike i ostale nautičare
14-dnevni tečajevi s punim pansionom ·~već od 7.000 din. Informacije ACY OPATIJA tel. 051/271-288 fax 051/712824
ovat
Šta je, est?
NA SVETSKOM TRŽIŠTU SIROVINA
Nafta gubi igru
Beograd. — Protekla poslovna sedmica, okrnjena uskršnjim praznicima, bila bi rutinska da u četvrtak nije stigla vest o hitnom, vanrednom sastanku Komiteta za nadzor tržišta u OPEK-u. Sastanak zakazan za 25. jun, pomeren je za 2. maj. Na sastanak je, umesto osam članova komiteta, pozva18ı svih 13 članova naftnog kartea. Razlog sastanka je pojeftinjenje nafte na 15,38 dolara po barelu. Cena koju je OPEK odredio za prvo polugodište ove godine bila jc 18 dolara po barelu. Razlog pojeftinjenja nafte je proizvodnja veća od dogovorene..Umesto 22,1 milion barela, dnevno se pumpa 24 miliona barela nafte. Sumnja se
da su neposlušni eksporteri Kuvajt, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati ali i „izvoznici izvan OPEK-a“. i
Tržište metala posluje uobičajenim tempom. Nelogično se ponaša jedino berza bakra. Zalihe bakra su prepolovljene od početka godine. Iznose 54.575 tona. Tona bakra u isto vreme košta 2.460 dolara, najmanje za 50 dana. Tona aluminijuma košta 1.530 dolara, cinka 1.563 dolara, olova oko 800 dolara. Zalihe olova veće su za 950 tona, a aluminijuma za 34.000 tona. Nikl je poslednjeg poslovnog dana poskupeo na 8.500 dolara po toni, kalaj na 6.650 dolara. (Tanjug: SVOS) Blokada Litvanije pomogla dolaru
Beograd. Ekonomska blokada koja se u Sovjetskom Savezu primenjuje prema Litvaniji, koja se ne odriče proglašene nezavisnosti, direktno je ovih dana na svetskim deviznim berzama pripomogla oporavku američkog dolara. Manjem usponu „zelene valute“ svakako je pogodovao i tvrd stav zapadnonemačkog, kancelara Kola oko buduće monetarne unije dve Nemačke.
Dolar trenutno u Njujorku vredi nešto manje od 1,69 maraka, 158 jena i 1,64 za funtu sterlinga. Prema marki je, u odnosu na pre sedam dana, ojačao za oko dva pfeniga, dok su izmene kurseva na relaciji dolar — jen i dolar — funta bile gotovo zanemarljive.
Oporavak dolara je, inače, zabeležen u sedmici kada su saop-
šteni prilično nepovoljni pokazatelji o ekonomskim kretanjima u SAD. Tako je, na primer, objavljeno da je martovski budžetski deficit bio „iznenađujuće visok“. Nepovoljna vest je, takođe, bila i ona koja se odnosila na mnogo više od očekivanog rasta cena u prvom kvartalu ove godine. Ali, berze su prednost dale spoljnim događajima i dolar je, u konačnom bilansu, ipak, ojačao.
Uspon dolara najviše bi, ne potcenjujući uticaj tvrdog stava zapadnonemačkih zvaničnika koji su još jednom izrazili odlučnost da u budućoj monetarnoj uniji priznaju kurs od dve istočnonemačke za jednu zapadnonemačku marku, ipak trebalo pripisati blokadi Litvanije od strane SSSR-a. (Tanjug) Ekos)
ErIKOP IT Ya V FK SMRIOrOTeuupriFaNe FI ris= ip" zire Dar i OSa BET SG a RT JI NA PIE KES psrsn MEĐUVALUTARNI KURSEVI NA MEĐUNARODNOM
TRŽIŠTU
_____________________ ____ –___————--_— _—— — —–—–— --- -—--—-—---CC————.e
1990.
Devizni kursevi
8311 30.3. 20.4. 23.4. USD/DEM 1,6875 1,6950 1,6778 1,6932 USD/CHF 1,4960 1,4960 1,4838 1,4893 USD/FRF 5,7340 5,7055 5,6396 5,6855 USD/ITL 1253,70 1248,20 1232,50 „1242,35 USD/ATS 11,86 11,9550 11,81 11,91 GBP/USD 1,6805 1.6459 1,6435 1,6363
_________________________________Č_____——--—-—--- _— –--_ —-RK
KAMATNE STOPE NA EURO TRŽIŠTU
USD
7 dana 8,125 8,1875 8,25 8,250
1 mesec 8,1875 8,25 8,3125 8,3125 3 meseca 8,25 8,375 8,4375 8,4375 6 meseci 8,3125 8,5625 8,625 8,625 DEM
1 mesec 8,875 7,8125 7,875 7,875 ' 3 meseca 8,125 8,125 8,125 8,125 6 meseci 8,375 8,500 8,5 8,500 CHF
1 mesec 9,5 9,125 9,4375 9,5625 3 meseca 9,5625 9,0625 9,3125 9,4375 . 6 meseci 9,5 9,0625 9,25 9,3125 ZLATO 418,35 371,60 376,80 376,40
Ovi podaci su iz Narodne banke Jugoslavije, sektor za devizne poslove, i važe za poslednji datum naveden u tabeli, sta-
nje u 12 sati.
Prikazuju međuvalutarne kurseve, dakle odnos između najjačih valuta, odnosno kretanje tih odnosa u karakteristič-
nim periodima.
Tabela prikazuje i prosečne kamate na evropskom tržištu za američki dolar, nemačku marku i švajcarski franak, zavisno od ročnosti, kao što prikazuje i prosečnu cenu zlata po finoj unci u SAD dolarima na Londonskoj berzi.
| CPRABMJA BAHHA || nAPTHEP OJI TOBEPEH5A
„CIIMHAPH— lAPOJLABLIMMA"
OSTAVKE U MEDJUMUR-
SKOJ BANCI: Čakovec. — Iz- | vršni odbor Međumurske ban-
ke d. d. u Čakovcu prihvatio je
ostavke Ivana Vukšića, dirck-
tora banke i Terezije Pongrac, || rukovodioca Sektora za,„poslo- || ve s korisnicima društvenih | sredstava. Oni su i podnijeli | ostavke zbog teškog stanja u || kojem se banka našla bloka-
dom računa pošto „Elan“, ug- | ledni slovenački proizvođač | sportske opreme nije na vrije-
me otplatio kredite. Vršilac
dužnosti banke postala je Ma-
rija Ružić, pomoćnik direktora | SDK u Čakovcu. Brigu o banci | preuzima Sanacijski odbor na | čelu s Mašanom Sredanovićem, predsjednikom Poslovod- |. nog odbora građevinskog kom- || binata „Međumurje“, a članovi || odbora su Marija Ružić i Stje- | pan Korunić, „predsednik | Skupštine Međumurske ban- | ke. (Tanjug) a
INFLACIJA U ARGENTINI | 20,000 posto: Buenos Aires — || U proteklih 12 meseci, zaključ-
no sa martom, potrošačke ce- | ne u Argentini porasle su za | neverovatnih 20.266 posto. Ka- || ko javlja Reuters, ekonomisti | ipak tvrde da je najgore prošlo | i da drugi udar hiperinflacije | koji je zahvatio Argentinu za || manje od godinu dana sada je-
njava. Cijene su u martu poras- | le za 95,5 odsto, a u februaru
61,6 posto u odnosu na pre-
thodni mesec. Procenjuje se | međutim, da u aprilu inflacija | ne bi trebala biti veća od 25 | posto, zbog novih mera vlade | u odnosu na lokalno finansij- | sko tržište. Ekonomisti takođe |_
tvrde, da će vlada morati i da- | · lje kontrolirati kako se troši ||.
budžet i podići kamatne stope, kako bi se postigla stabilnost | na duži rok.
SUMNJIVI ZAVRŠNI RA- | ČUNI: U 1989. godini SDK je izvršila ekonomsko-finansij- | sku reviziju završnih računa | 110 OUR koje u svom sastavu || imaju ukupno 738 osnovnih | organizacija udruženog rada i| radnih zajednica i 9 udruženih | banaka koje u svom sastavu | obuhvataju ukupno 162 osnov- |ne banke. Pi Utvrđene su znatne neis-| pravnosti i nezakonitosti zbog |kojih se bitno odstupa od real- || nog i objektivnog iskaza finan- |sijskog stanja i rezultata poslo- | vanja u završnim računima | OUR za 1988. godinu. Zbog | bitnih neispravnosti i nezako- |nitosti utvrđenih jizvršnom |_ ekonomsko-finansijskom revi- |
zijom završnih računa OUR za |-
1988. godinu, izražene su re-|zerve u odnosu na realnost i || objektivnost iskaznog i finan- | sijskog stanja i rezultata poslo- |vanja u skoro svim izdatim iz- | veštajima po ovom osnovu. )
PAD INDUSTRIJSKE PRO-|IZVODNJE U BiH OD 35. ODSTO: Sarajevo. — Indus-|trijska proizvodnja u Bosni i| Hercegovini u prva tri meseca |_ ove godine u padu je za 3,5 odsto u odnosu na isti period | prošle godine. Prema najnovi-| jim podacima TOPUDLČKOR za-| voda za statistiku, značajan rast ove proizvodnje ostvaren || je u martu kada je ona bila za! 6,5 odsto veća nego u februaru |. ove godine. Istovremeno mar-|tovska proizvodnja je veća za” 4,7 odsto u odnosu na prosječ-|nu mjesečnu proizvodnju iz prethodne godine, dok je šest|. odsto manja u odnosu na mart|| 1989. godine. ij
GUBICI „POJELI“ AKUMU-| LACIJU: Beograd. — Jugoslo-|venska privreda završila je| prošlu poslovnu godinu sa mi-|| nusom. Gubitak je iskazala petina od oko 25 hiljada radnih organizacija koliko ih sada ima u našoj zemlji.
KURSNA LISTA BROJ 80 FORMIRANA NA DAN 23, 04. 1990. GODINE
Valute
Oznaka Važi Naziv zemlje valute za AUSTRALIJA AUD 1 AUSTRIJA ATS 100 KANADA CAD 1 DANSKA DKK 100 FINSKA FIM 100 FRANCUSKA FRF 100 NEMAČKA SR DEM 100 GRČKA GRD đ100 IRSKA IEP 1 ITALIJA mL 100 JAPAN JPY 100 KUVAJT KWD 1 HOLANDIJA NLG 100 NORVEŠKA NOK 100 PORTUGALIJA PTE „100 ŠVEDSKA SEK 100 ŠVAJCARSKA CHF. 100 V. BRITANIJA GBP 1 SAD USD 1 EVR. OBR. JED „XBA 1 BELGIJA BEF 100 ŠPANIJA ESB „(100
SPANMA ___ __Š“T ________ _______OL_LČLK__L | <Obračunski dolar — 11,8537, kurs za otkup čekova i kreditnih pisama od stranih građana 1,1853. | · „500 dinara. Prosečna kamatna stopa na tržištu novca: na dan | dobije od 14. 11. 89. do 21. 4. 90. godišnja 30,12 i mesečna | že od 14 sati 23. 4. a za valute od 24. 4. |
Euroček maksimaino garantuje 2 21. 4. godišnja 45 | mesečna 3,1, za raz 2,17. Kursevi za obračunski dolar liste va.
; Srednji Prodajni . Kup. za | Kupovni · za devize za devize i Kup.za ček. efe.i.m. za devize efek.i ček efektivu | kred. pis. post. up. 9,0882 9,1155 9,1428 8,7246 8,6792 | 99,1583 99,4567 99,7551 97,1751 96,7144 || 10,1722 10,2028 10,2334 9,7653 9,7144 | 183,3698 183,9216 184,4734 179,2439 „178,3271 | 295,6025 296,4920 297,3815 288,9514 „287,4734 | 207,8106 208,4359 209,0612 203,1348 „202,0958 | 697,98000 700,0000 702,1000 683,9420 „680,4525 | —_ 7,1775 7,1990 6,8697 6,8339 | – 18,7526 18,8089 17,9484 „17,8549 0,9509 0,9538 0,9567 0,9318 0,9271 || 7,4988 7,5214 7,5440 “ 7,1988 7,1613 40,2458 40,3669 40,4880 38,6359 „38,4347| 620,3775 622,2442 624,1109 606,4190 „603,3171 180,0867 180,6286 181,1705 176,0347 „175,1343| 7,8735 7,8972 7,9209 / 7,5585 7,5191 192,9028 193,4832 194,0636 188,5624 „187,5979| 793,0076 795,3938 797,7800 777,1474 „773,1824 19,3463 1i9,4045 „ 19,4627 18,9410 „18,8142|. 11,8181 11,8537 11,8893 11,5521 11,4931 || 14,2834 14,3264 14,3694 13,9977 — | 33,7469 33,8484 33,0499 32,90875 „32,8188| 11,0192 11,0524 11,0856 10,5784 „10,5233
OG a
BORBA
SUĐENJE U TITOVOJ MITROVICI
anas presuda Vlasiju
znog postupka i nešto izmenjene optužnice
Posle iznenadnog, skraćivanja doka e de četrnaestorici optuženoj za „kontrarevo-
danas će sudsko veće saopštiti presu
luciju“
Priština. — Danas, 69 dana suđenja, u Okružnom sudu u Titovoj Mitrovici. Sudsko veće petorice na čelu sa Ismetom Emrom, saopštiće presude Azemu Vlasiju, Azizu Abrašiju, Burhanu Kavaji, Ljazaru Krasnićiju, Ibušu Jonuziju, Mensuru Fejzi, Rizi Musliu, Ismailju Nimaniju, Murselju Haziriju, Ramizu Kadriu, Veli Osmanliju, Avdi Uki, Jetušu Bajramiju i Tahiru Salihu. Njima je, kao što je poznato, su-
· đeno zbog kontrarevolucionarnog
ugrožavanja društvenog uređenja, za šta ih je teretio okružni javni tužilac Spasoje Zamfirović. I pored toga što je na kraju odustao od nekih delova optužnice Zamfirović je za sve optužene zaključio „svi oni počinili su krivično delo koje im se stavlja na teret“.
LjUBLjANA
Za razliku od njega advokati-branioci optuženih, njih oko dvadesetak, tražili su oslobađanje optuženih „jer je čitav proces montiran, politički, staljinistički i predstavlja frakcijsku borbu u okviru SK“. Uz to su tvrdili da tužilac ništa tokom javnog procesa nije, uspeo da dokaže što bi teretilo optužene. Šta će reći sud, ostaje da se vidi danas u 10 sati za kada je zakazano izricanje presude. Za sada se zna da je suđenje počelo još 30. oktobra prošle godine, da je glavni pretres trajao, ne računajući dan izricanja presude, 68 radnih dana, da je bilo više prekida nego dana suđenja u proteklih šest meseci i da je glavni pretres u najinteresantnijoj fazi-dokaznom postupku, iznenada skraćen. Ispitani su samo svedoci optužbe — njih oko 80, a optuženi su odustali od svojih sve-
TV-pretplata 160 dinara?
LjUBLjANA, — RTV pretplata u Sloveniji treba da se poveća za 45 odsto i u maju iznosi 160 dinara. Predlog je usvojen juče na skupštini RTV ljubljana na kojoj je razmatran materijalni položaj ove institucije. VELIKA GORICA
Samo uvođenje političkog pluralizma, kako je rečeno, je iziskivalo dodatno angažovanje i troškove RTV. To važi i za izveštaje o zbivanjima u zemlji, koja se sve više pokrivaju slanjem sopstvenih novinarskih ekipa.
Strah iz plastičnih boca
Zagreb. — Plastične boce čudnog sadržaja izazvalć su veliku uznemirenost stanovnika Ključić brda u velikogoričnoj općini. Šest boca dimenzije 20 x 7 cm, otkopao je bager na placu Vuka Vukadinovića. Boce ružičaste boje bile su zakopane na dubini od 1,5. Na dvije boca pronađena je etiketa s natpisom IDKH/2 komponenta a i tri boce s istim nazivom komponente B, dok je jedna boca bez ikakve oznake.
U Centru za ispitivanje i vještačenje republičkog SUP-a ustanovljeno je da se ne radi o otrovu i da nije riječ o radioaktivnom otpadu.
KRALJEVO
• • Krunisan kralj SAmn 4 „tablića Kraljevo. — Četrdeset petogodišnji Kraljevčanin Mihailo Marković, radnik opštinske geodetske uprave prvi je jugoslovenski kartaški kralj. „Krunisanje“ je obavljeno kasno preksinoć u hotelu „Turist“ posle 20. časovne igre preko stotinu učesnika „tablić kupa“, prvog kartaškog nadmetanja ove vrste u Jugoslaviji M. M.
Materija komponente A je po. kemiskom sastavu benzol-sulfonomid, dok je u boci s oznakom komponenta B neka vrsta hipoidnog ulja; Stanovnici okolnih kuća bojali su se da se radi o deponiju radio-aktivnog otpada ili o otpadu vojnih otrova. U SUP-u su takve tvrdnje demantirali, a za sada nije ni ustanovljeno tko je i kada zakopao ove boce. No, po starosti rastinja koje je na tom mjestu raslo može se zaključiti da su boce zakopane prije najmanje tri godine. Također je ustanovljeno da se
ovakve komponente upotrebljava-| najmanje za ovo zainteresovane.
ju u-vojnoj industriji. E. M.
VRNJAČKA BANJA
Banje na berzi
Vrnjačka Banja. — Juče je u Vrnjačkoj Banji počela prva jugoslovenska berza banja i klimatskih lečilišta. Uz prisustvo pedesetak predstavnika gotovo svih jugoslovenskih banja i brojnih turističkih agencija berzu je otvorio Zoran Mišković, sekretar SIV. Sudeći prema broju zainteresovanih kupaca aranžmana interesovanje za letovanje u banjskim lečilištima veće je nego ikada.
s « B. .p RmoroOorIogcrui Telefon: 011/698-600
! pre nekoliko godina zatalasao | svetsku javnost knjigom „Homero-
sum
microsystems
doka za koje su govorili da su „krunski“, jer su ocenili „da su nas odbranili svedoci optužbe“. Epilog ovog sudskog procesa izaziva pažnju ne samo kosovske i jugoslovenske, već i. svetke javnosti. Juče je u Prištinii Titovoj Mitrovici primećen veći broj stranih i domaćih „posmatrača“, a za danas se ispred zgrade okružnog suda u Titovoj Mitrovici najavljuje veliki broj zainteresovanih, iako organi reda ne dozvoljavaju nikakvo okupljanje ispred ove institucije. S obzirom da se. u ovaj sudski proces odavno umešala politika, odnosno da je za Vlasija i ostale od početka pokretano pitanje abolicije (pa i tri-četiri dana pre okončanja prvostepenog postupka) nezahvalno je davati prognoze. M.
ANTIĆ
MOSTAR Istraživanje Gabele
Mostar. — Da li će istina o Troji i Gabeli konačno izaći na videlo? Da li je zaista bila slepa samo Homerova publika, ili pak Meksikanac Roberto Salinas Prajs koji je
va slepa publika“ u kojoj tvrdi da je naselje Gabela u dolini Neretve u stvari drevna Troja?
Odgovori na ova pitanja dosad nisu dati jer nije bilo dovoljno novca za istraživanje — koji je sad nađen. Koordinacioni odbor za istraživanje Gabele prikupio je inicijalna sredstva. Prajs je uspeo da zainteresuje nekoliko američkih biznismena... ~
60 Istina o Troji je neosporno skupa, ali čudno je da su se proteklih godina Gabelom odnosno Trojom više bavili naučnici nego turistički radnici, i koji bi od Troje — bila ona ovdje ili ne — mogli da imaju najviše koristi. Činjenica je" da naše turističke agencije nisu ni
B. ŠANTIĆ
U toku dvodnevnog trajanja ovog turističkog skupa održaće se i nekoliko zanimljivih tribina i predavanja o razvoju i turističkim mogućnostima naših banja. O ekološkoj zaštiti ovih mesta govoriće i dr Pavle Todorović, republički sekretar za ekologiju. U Vrnjačkoj Banji borave i predstavnici tzv. komplementarnog turizma, proizvođači lekova, pića, hrane...
M.M. –— G.Đ.
ODGOVOR DIREKTORA RTB DUŠANA MITEVIĆA DEDIJERU
Greška u telegramu
Povodom. napisa Akademika Vladimira Dedijera, koji se juče pojavio u Vašem listu i kojim se Radio-televizija Beograd optužuje da „krši najobičnije norme etičkog ponašanja listova“, slobodan sam da istaknem sledeće:
Tačno je da je Akademik Dedijer poslao telegram da se spreči emitovanje njegovog intervjua pre autorizacije, ali nažalost, telegram nije naslovljen na mene lično, što je dovelo do toga da smo izgubili dragoceno vreme za sprečavanje emitovanja neautorizovane emisije. Međutim, u tekstu telegrama Akademika Dedijera potkrala se mnogo krupnija greška, jer on u celini glasi: „Dušan Simić, hoće da
objavi neki intervju samnom, iako ga nisam autorizovao. Molim sprečite ovo nasilje da se ne bismo javno svađali.“
Odmah po prijemu ovog telegrama, kako je uobičajeno u Radio-televiziji Beograd, jer nikada ne objavljujemo neautorizovane priloge, proverili smo, kod poznatog novinara Dušana Simića iz „Politike“, pitajući ga o kakvoj se emisiji radi. Naravno, to sad vidimo, Dušan Simić je demantovao bilo kakvu vezu sa tim. Iz predostrožnosti, naložio sam da se ispita na Televiziji da nema neka emisija sa drugom Dedijerom, od autora koji bi se tako zvao. Nažalost, sve su redakcije odgovorile da nemaju ta-
kav intervju sa. drugom Dedijerom. Ni napamet mi nije moglo pasti da je grešku u imenu izazvao pisac telegrama, nazivajući Dragana Simića Dušanom Simićem, a pogotovo da se radi o radio emisiji. To je izazvalo nepotreban spor sa drugom Dedijerom i zato su njegove kvalifikacije našeg postupka bez ikakvog osnova, jer se valjda ne očekuje da od 4.500 zaposlenih u Radio-televiziji Beograd svakog lično poznajem.
Radi provere, druže Uredniče šaljem Vam faksimil originalnog telegrama druga Dedijera, gde se vidi da je zabunu izazvao Akademikov netačan telegram.
fbm Bugojno: DRUGI PROGRAM ~
15.00 Noć sa vama, repriza u 17.00 Dnevnik na albansko
TELEVIZIJA IM ~
PRVI PROGRAM
7.00 Jutarnji program 8.30 Mali svet, emisija 2d dec
17.30 Prohujalo sa vihor OBRAZOVNI PROGRAM ot iji; ameri. fm. , ća Ribar — LO | I | 920 TeNMHci za vaš odmor, 9.30 22.05 Ruža vetrova, noćnj : | i gram iz kulture
Muzeji Slovenije, 10.00 Ljubav na putu, 10.30 Vesti
ŠKOLSKI PROGRAM 10.35 Klasično francusko slikar-
23.35 Olimpijska hronika
TREĆI PROGRAM 7.00 Super Čenel
stvo, 11.10 Ogledi iz jezika, 11.35 12.00 Vesti 1 Priroda Jugoslavije, 12.10 Leto- 12.10 Mali oglasi pis, 12.30 PGP video 12.35 Vesti 14.00 Vesti
13.10 Odisej, serijski film
12.40 Izbor iz Obrazovnog pro- i 13.45 Škola šaha
rama ; 14.30 Školski program, repriza 14.00 Vestit i, Si 15.30 Vesti 14.10 Deco počinje
14.30 Drugi svetski rat, doki mentarna serija |
15.00 Vesti
15.10 Mali oglasi
15.30 Naslovna strana, kviz
16.00 Vesti
16.05 Penzionerski utorak
16.30 Tajm aut
16.50 Vežbajte sa nama
17.00 Treći kanal TV Novi Sa
19.00 Vesti dO „19.10 Mali oglasi
19.30 Dnevnik II
20.05 Polarotor
20.30 Vetrovi rata, serijski film
15.40 Školski program, nastavak
16.45 Vesti na albanskom ·
17.00 Dnevnik I
17.20 Regioni danas
18.00 Beogradski TV program
19.00 Studio 5: Obrazovni magazin 19.15 Laku noć, deco
19.30 Dnevnik II
20.00 Loto
20.05 Zabavni utorak
21.10 Teme i dileme
22.40 Dnevnik III
23.00 Vesti na engleskom
23.05 Noć sa vama 21.00 Vesti | : .. 21.05 Tiho noći, muzička emisij e Vatrena polja, australij" 2.00 Vesti 9 ska serija 22.05 Vesti na engleskom : 22.10 Otvoreni telefon: ko ta e Taksist ca u Beogradu |
e Zrele žene, američka 23.00 Vesti
serija 23.05 Rezervisano vreme
. | 24.00 Ponoćne vesti e Put u rat: Velika Brita- 00.10 Noćni razgovori: W by nija roskop
01.10 Vesti 01.00 CNN
TV BEOGRAD — 17.30
Prohujalo sa vihorom
Film o ljubavi temperamentne južnjakinje, bogate i lepe O'Hara, | vreme američkog građanskog rata. Godine 1939. to je bio film sa naj še Oskara (ukupno devet), uključujući i prvi Oskar za najbolju kolor vi tografiju i prvi Oskar dodeljen obojenom glumcu — crnkinji, Heti Mu Denijel. Još jedna zanimljivost je to da je Vivijen Li prva engleska | mica koja je dobila ovo visoko odličje.
Reditelj filma, Viktor Fleming, prve uspehe postiže tridesetih goil na radeći za komopaniju MGM. Godine 1939. režira mjuzikl — bajk „Čarobnjak iz Oza“ koji je stekao ogromnu popularnost, a čija su bru, na muzička rešenja nenadmašna do danas. Iste godine režira (nako što je rad započeo Dž. Kjukor a u njemu sudelovao i S. Vud), mom mentalni spektakl „Prohujalo sa vihorom“. Fleming se gotovo doslo no pridržava fabule romana Margaret Mičel naglašavajući epske {std sinistički rat 1861—1865. godine, propadanje aristokratskog plantaj: skog Juga), i melodramatične aspekte ljubavi Skarlet O'Hara i Ru Batlera. Naročito su impresivne spektakularne scene, na primer, poši u Atlanti, scenografski i pirotehnički sjajno rešene.
Film je dugo bio najkomercijalniji projekt svetske kinematogrifij uopšte, a krajem sedamdesetih još je bio među deset najkomercijalniji filmova svih vremena. Nedavno je u široko organizovanoj anketi pro glašen i najboljim američkim filmom svih vremena.
TV Novi Sad
16.15 Dnevnik I (m), 16.25 Brazde, repriza emisije za poljoprivredn ke (m), 17.00 Dnevnik 1, 17.20 Mesečev sat, serija za decu (m), 17.45 Na rodni običaji Vojvodine, obrazovna emisija, 18.15 Danas, juče, sutra, i formativna emisija na rusinskom, 18.45 Dokumentarna emisija na sinskom, 19.30 Dnevnik II (m), 20.00 Globus, spoljnopolitička emisij (m), 21.00 Loto, 21.30 Černobilska jesen, dokumentarni film, 22.05 R ža vetrova, noćni program iz kulture
TV NOVI SAD — 22.05
Ruža vetrova 0 Noćni program iz kulture
Emisija noćnog programa iz kulture „Ruža vetrova“, donosi u sV0I uvodnom delu izveštaje „Tanjugovih“ dopisnika iz šest velikih svetsk centara o najaktuelnijim kulturnim događajima.
U drugom delu emisije reč je o Karibima kao raskršću raša, kulturi religija. Dva primera, velikog crnačkog pesnika Eme Sezara sa Mattilll ka i američkog nobelovca Ernesta Hemingveja koji je preko dve dec nije živeo u Havani, dokaz su mogućih spona među kulturama.
Pesnik Eme Sezar govori o svojim vezama sa Jugoslavijom, identilt tu Martinika i svojoj poeziji. U delu emisije posvećenom HemingY| videćemo njegov muzej u Havani i čuti starog.Gregorija koji mu Je bi saradnik, saputnika za glavnog junaka priče o starcu i moru.
—K“Eiı
PRVI PROGRAM: 8.25 TV-kalen- Dnevnik III, 22.55 Vesti na engl dar, 8.35 Najlepše godine, 9.00 Ob- kom, 23.00 Noć sa vama, : . razovni program, 10.30 Vesti, 10.55 Vesti, DRUGI PROG: DEO Školski program, 12.35 Vesti, 12.40 Noć sa vama, 19.30 Dnevnik e Izbor iz Obrazovnog programa, 20.00 Olimpijska hronika, # | 14.30 Repriza Školskog programa, Košarka — plej of PJ: ; 17.00 Dnevnik 1, 17.20 Nekad i sad, zvezda — Jugoplastika, 24 „., 17.50 Najlepše godine, 18.20 Broj- 22.10 Scibn!! ke i slova, 18.45 Plavi program,
formativna emisija, 24.19 "2 x, Yugoslavica, 23.40 Vanredni M 19.15 Laku noć, deco, 19.30 Dnev-
ski pregled,
Dušan Mitević| nik II, 20.00 Filmsko večey 22.35
Tošo BORKOVIĆ Vireme
KIŠA: U Srbiji, Makedoniji 81 niji, Crnoj Gori i centralno} % 0 noj Bosni očekuje se prete ab lačno vreme, mestimično juske šom, a popodne lokalnim Pitom vima i grmljavinama. U aka! delu zemlje biće manje OBpNNe | mogućnost lokalnih pljusti | drugom delu dana. Naj 8 Step na temperatura od 10do ni. 1190 0 Temperature juče oru Zagreb 11, Ljubljana 8, 42 “70 15, Sarajevo 13, Skoplje 1% | rad 13, Priština 18, Novi | Pula 13, Split 17 i Dubro? war • Paa: fi jugoistošti ob vima zemlje će se Za vreme sa kišom mestimičn0: kuje se poboljšanje.