Borba, Feb 13, 1992, page 24

ZAKON KOJI JE IZNENADIO TVORCE

Poreza ima, formulara Be

Novi zakon o porezima, izgleda da je najviše iznenadio ljude koji su ga stvorili. Građani koji 'bi hteli da prijave porez to ne mogu da urade, jer odgovarajućih formulara nema. Nedostaju i formulari za ispisivanje (novih) računa građanima...

Obaveštenje o tome kada će se obrasci pojaviti u prodaji pokušali smo da dobijemo u republičkoj Upravi javnih prihoda. Tamo niko nije mogao da nas informiše bez direktora, mr. Đurađa Novakovića, a njega u toku jučerašnjeg dana nismo naŠli. I danas ćemo pokušati da saznamo ko štampa „poreske“ formulare i kada će se oni naći u prodaji.

N. M.

Kolekcija sa aromom dima

Šteta od požara koji je preksinoć izbio u hali II Beogradskog sajma procenjuje se na 350 400 miliona dinara. lako je lokalizovan vrlo brzo, za samo sat vremena, potpuno su izgorele konferencijske dvorane — crvena i žuta od kojih su ostali samo zidovi. Dalje širenje vatre sprečio je izolacioni materijal koji Je odvajao sale od hale II. Unikatni eksponati kolekcije Jesen zima neoštećeni su, sem gareži i dima koji se uvukao u njih. Sajam je jutros počeo sa normalnim radom — rekao nam je generalni direktor Beogradskog sajma dr Siniša Zarić.

Požar je izbio u crvenoj sali iz još nepoznatih razloga i pretio je da zahvati kupolu, što bi napravilo ogromnu štetu, da vatrogasna brigada nije intervenisala. M. L M.

MLADI INVALIDI SA RATIŠTA SRDAČNO РОСЕ-

Snimio: A. Stanković

SKUPŠTINA GRADA DANAS O PREIMENOVANJU TRGOVA I ULICA

Terazije smenile

Гакбаја

Trg Marksa i Engelsa — Trg Nikole Pašića, Bulevar Oktobarske revolucije — Bulevar Mira, Ho Ši Minova ulica — Bulevar Umetnosti, Petrogradska — Lenjingradska, Stjepana Radića — Milana Tepića, Ulica 7. jula — kralja Petra Prvog

Sudbinu preimenovanja osam trgova i ulica našeg glavnog grada, konačno bi trebalo da reše delegati na današnjoj sednici Skupštine grada. Jovan Ciriiov, predsednik Komisije, napokon je prekjuče otvorio prvi paket predloga za preimenovanje naziva trgova i ulica. U njemu stoji da Trg Marksa i Engelsa treba preimenovati u Trg Nikole Pašiса, док će se Trgu Bratstva i Jedinstva, dati novi „simbolički naziv“ — Trg Srpske sloge. Za dugo iščekivano prekrštavanje Ulice Maršala Tita, po rečima Ćirilova, iznađeno je kompromisno rešenje, produženjem Terazijske ulice do Trga Dimitrija Tucovića. Inače, za preimenovanje ove ulice postojao je predlog da joj se vrati stari naziv — kralja Milana, kao i predlog da joj se da ime Svetog Save. Komisija se odlučila za Terazijsku, kaže Ćirilov, jer je za taj naziv bio najveći broj predloga građana.

Iz paketa je isplivao i predlog

'za prekrštavanje Ho Ši Minove

u Bulevar Umetnosti, Lenjigradske u Petrogradsku, Bulevara oktobarske revolucije u Bulevar mira. Svoju ulicu je izgubio ı Ge-

KANI U UDRUŽENJU RATNIH VOJNIH INVALIDA

U BEOGRADU

Braća po muci

Dragan Perić: Neka mi budemo poslednji koji smo

ovakvi

„Vi ste prva institucija koja nam je ovako prišla i pomogla, verovatno ı zato što ste nam braća po muci i Ja vas molim da pomognete da se čuje za nas, da narod zna da nas i ovakvih ima i da prebrodimo ove teškoće na koje ne bi trebalo da nailazimo, jer nam društvo ne pomaže dovoljno“. Ovo su reči kojima se Dragan Perić, rezervni kapetan iz Kragujevca koji je izgubio nogu na ratištu, zahvalio u ime trideset prisutnih drugova, invalida „novog“ rata, na toplom dočeku u Domu Udruženja ratnih vojnih invalida Beograda. Vidno (i po sopstvenom priznanju) uzbuđen i dirnut, završio je rečima: „I neka mi budemo poslednji koji smo ovakvi“.

Uzbuđeni su bili članovi Udruženja ratnih vojnih invalida, neki su i plakali. Pokazali su mladim kolegama и пезгес!

sportske objekte Doma, klub i restoran, a članovi literarne sekcije govorili su i recitovali svoje stihove.

e Pored najave nove fondacije republičkog: SUBNOR-a „Sloboda“, namenjene prikupljanju pomoći invalidima, novu akciju gradskog SUBNORA za iste svrhe, najavio je sekretar organizacije Vladimir Đurić. Biće to velika aukcija slika i umetničkih predmeta u prostorijama Udruženja ratnih vojnih invalida u Beogradu, koju će voditi istoričar umetnosti i režiser serije „Muk Karadžić“, Đorđe Kadijević. Za ovu priliku, Mića Popović Je obećao specijalan rad, Milić od Mačve će izdvojiti jednu sliku, a veliki broj najvećih naših umetnika, prisustvovaće, delima i lično, humanoj akciji.

orgi Dimitrov, zbog odnosa bugarske javnosti prema ovonı rcvolucionaru, a dodocljena jc Iliji Garašaninu. Dosadašnja Ulica

Stjepana Radića, trcba da se zove po Milanu Tepiću, narodnom

heroju iz proteklih ratnih sukoba. Komisija prelažc i da se Ulica 7. jula vrati kralju Petru, a da Ulica 29. novembra dobijc novi

naziv nakon utvrđivanja novog državnog praznika, koji će naj-

verovatnije biti na Vidovdan 28. juna.

Pitanje preimcnovanja Bulcvara rcvolucije, ostaje ı daljc otvorcno — u igri je više predloga (bulevar kralja Aleksandra, Carigradski bulevar...). Kako smo saznali, ovo je samo prvi paket predloga gradske Komisije, dok do otvaranja novih, građanima ostaje da se preslišavaju kako bi upamtili imena svojih „novih“ ulica. AIU

Više milicije na ulicama

Bezbednosna situacija u Gradu je „složena“, oružje stiže sa svih strana i dolazi i do dece. Problemi nastaju zbog učestalog i neveštog rukovanja oružjem. Gradska vlada Je zbog toga osim povećane kontrole na ulicama u gradu, pribegla i povećanju broja milicionera na

ulicama.

Po rečima gradonačelnika Beograda, Milorada Unkovića, centralno bezbednosno pitanje je „što u gradu ima mnogo oružja i našeg mentaliteta koji je skion da Sa upotrebljava. U ratu dolaze do izražaja liudi koji u nekim drugim okolnostima ne bi došli ni po jednom kriterijumu do izražaja“ — napomenuo je Unković na konferenciji za štampu u gradskoj skupštini. Predsednik Izvršnog saveta, Zlatan Peručić, ipak, napominje da „iako je došlo vreme da se umesto ličnih karti vade pištolji“, po njemu „nismo grad iu kojem se posle

deset sati ne sme ići ulicom“.

· SIRĆE — DEFICITARNI

PROIZVOD

Kiseli uktis nestašice

Među deficitarnim proizvodima koji su to postali silom politike i zatvaranjem republičkih

granica, našao se, reklo bi se, ne -

tako značajan dodatak jelima, ali ipak neophodan konzervans — sirće. Već nekoliko meseci na tržištu gotovo da nema jabukovog, a smanjena je i ponuda Vinskog i alkoholonog sirćeta.

Najveći proizvođači Ovog prehrambenog artikla su „Badel“ iz Zvečeva i „Sigestika“ iz Siska. Ove fabrike su do nedavno podmirivale oko 70 odsto srpskog tržišta. Od pre nekoliko meseci, kad su prestale isporuke iz Hrvatske, „domaće“ fabrike, „Takovo“ iz Gornjeg Milanovca i „Godomin“ iz Smedereva ne uspevaju da nadoknade ukinute isporuke. Problem uvećavaju i poteškoće u proizvodnji — „Takovo“ je krajem prošle godine zbog nedostatka jabuka, koje se uvoze iz Makedonije, radilo smanjenim kapacitetom, a „Godomin“-ova fabrika vrenja, ne radi zbog kvara na postrojenjima. Miroljub Gojković, direktor proizvodnje u „Takovu“, kaže da, pored svih ovih problema, na nestašicu utiče i povećana tražnja Jabukovog sirećeta zbog njegovih, nedavno otkrivenih, lekovitih svojstava. Mi proizvodimo oko 2500—3000 tona godišnje, a trenutno radimo na proširenju kapaciteta. To neće biti završeno u ovoj godini, kaže

Gojković, pa će se nestašica Sire-"

ćeta osećati još duže vreme. S. J.

RADNE BRIGADE ZA OBNO-

VU: — Savez mladih radnika Zvezdare formirao je dve specijalizovane radne brigade koje će raditi na sanaciji i izgradnji ratom zahvaćenih srpskih oblasti u Hrvatskoj. Brigade će imati od 20 do 30 članova raznih struka i zanimanja neophodnih za obavljanje svih vrsta radova vezanih za saniranje, dogradnju i izgradnju stambenih i drugih objekata.

Na jučerašnjoj konferenciji za novinare u „Trudbeniku“ rečeno je da će ove brigade biti upućene na teren onda kada se stvore svi bezbednosni uslovi. Za sada je odziv radnika veoma veliki i, kako je rečeno, svakodnevno se upisuju novi. H.V.

BURA OKO RADIO-UNIVERZITETA: INDEKSOVCI ODGOVARAJU NIKAČEVIĆU

Ne pripadamo Savezu studenata

Tačno je da se sredstva za rad dobijaju iz Saveza studenata, ali se ona upućuju sa Univerziteta 0 Šta je sa frekvencijom?

„Po još važećem sporazumu za emitovanje programa „Indeks 202“, koji je potpisan 24. decembra 1980. godine, osnivači „indeksa“ su oba univerziteta u Beogradu, Zajednica viših škola, Radio-Beograd i UK SSO, sadašnji Savez studenata. Svi potpisnici ravnopravno učestvuju u kreiranju i realizaciji studentskog radio-programa. Umesto upravnog odbora sada postoji redakcijski savet, a Savez studenata u njemu učestvuje sa dva, od ukupno šest članova“. Ovo se, između ostalog, kaže u reagovanju „Indeksovaca“ na nedavne tvrdnje predsednika Saveza studenata Beograda Alcksandra Nikačevića da je ovaj Savez jedini legitimni osnivač popularne radio-emisije. Nikačević je, podsećamo, jedini protiv prerastranja „Indeksa“ u Radio-univerzitet, čiji bi osnivači bili univerziteti u Beogradu.

„Što sc tiče sadašnjeg finansi-

ranja, stoji dalje u pismenom objašnjenju „indeksovaca“, sredstva za rad redakcije se dobijaju iz Saveza studenata, ali se ona upućuju sa Univerziteta (odnosno iz Fonda za studentski standard i izdavačku delatnost. Na Nikačevićeve žalbe na ponuđeni sistem upravljanja i ocene da univerziteti hoće da uzmu i frekvenciju koju je Savez obezbedio — reakcije su sledeće: „Upravni odbor (propisano je Elaboratom) koji će upravljati Univerzitetskim radijom biće sasatvljen na tripartitnom principu po pet članova iz redova univerziteta, iz studentskih organizacija i iz redakcije, koji su takođe studenti — pa će tako odnos snaga biti 1:2 u korist studenata. Samim tim pobijaju se Nikačevićeve izjave o profesorskoj uzurpaciji radija i njihovoj „samovoljnoj uređivačkoj politici.

Što se frekvencije (88,9 megaherca) tiče, ona je obcćana samo

usmeno (Bjeletićc—Nikačoeviću) i to u septembru. Sada je (Radoslav) Bjeletić (tada vd direktora RTB) tu svoju reč povukao i naložio (kako sc nczvanično Sa7Znaje) da se Savez studenala i univerziteti najprc Човомоге oko osnivačkog, odnosa.

e Najnovijim preračunavanjem, umesto prvobitno najavljene sume od 600.000 nemačkih maraka, za početak emitovanja nove emisije namenjene akademcima biće dovoljno 60.000. Usvojen je i kalendarski „ritam“ budućeg programa. Do kraja aprila trebalo bi da se donesu svi normativni akti, a početkom maja počeće dvanacstočasovni eksperimentalni program iz jednog od studija Radio Beograda. U oktobru će startovati sedamnaestočasovna cmslJa iz vlastitog studija i na kraju od januara 1993. kreće non-slop

rogram. Paa O.N.

JS SVE una RL palm a ca)