Borba, May 21, 1994, page 21

zajednice. ајо оће

| Silvije Degen, lide Socijalistićke 7 _HGMKO | a | zamku alo 2. oijelif Hnatsku sa strankom na viasifH} | брада и zamku ako poistovjelite Hrvalsku sa strankom :na vlasti ilj Hrvatske + · ' dočnije, sa radikalnim nacionalističkim djelom i predsjednikom, Oni n- | — su Hnalska kao što ni Milošević i njegovo aruštvc nisu Srbija. Oni su,

=> ~ Pe CON: 22851

•

5| je trebalo da donese odluku o rasformira n nju Rijaseta i sebe. - :

_ Organizaciono jedinstvo cijele Isilamls ske zajednics nije nemoguće, ali u ovim

3 uslovima ne vidim mogućnost da do toga . |И

'bdođe. Veoma bitno je da islamske zajedni30Cce i u novim uslovima djeluju na strogoj ibdistanci od bilo koje politike, da radi na )gočuvanju duhovnog identiteta svojih prisqpadnika. Ako to čine, onda je administra'tivno ili organizaciono jedinstvo sporedno uu odnosu na te zadatke.

Nedavno ste rekli da među muslimanimma u Crnoj Gori ima straha, nesigurnosti, shda im se pripisuju neki atributi koji nemauiju пи veze sa njim. Čini li dovoljno Јтујазе да se taj strah i nesigurnost odagnaилди2 — Prije godinu — dvije, kad su pojediimi miuslimani fizički napadnuti, kao i džammije i poslovni objekti pripadnika muslimmanskog naroda, naročito u Pljevljima, go-

оз/опо sam 0 tomi stanju opšte nesigurnosti. |

има poslednjem sastanku Savjeta za zaštitu тергауа ! зјобода, па Кој! те podsjećate, goожопо зат пе зато о пезјрцгпо5ћ, nego i o ristrahu. Može se uzeti da je strah opšta porBlava. Konkretno; iseljavanje Muslimana, reовом! za pasoše u MUP-u govore dovoljno iBsami za sebe. -

Vlast je radila na uklanjanju tih uzroka oxoji dovode do nesigurnosti pripadnika issamske vjere. To se posebno iskazalo u il Oljevljima. Radi istine, moram da kažemi slia sve dotle dok postoji taj strah ne može 8Bie govoriti da je vlast učinila onoliko koliохо је товја да se taj strah potpuno otklo„ПИ. Teško neko od muslimana može da zaavi dva fizička nasrtaja na džamiju џ taroj varoši u Podgorici, uz koju je smješ3eno i sjedište Mešihata. Prvi je bio 4. okсобга 1991. godine, kad je podmetnut јак 2 Крст, (ако да је Казгије тогајо da se niraju džamija i okolni objekti. Izvršeni

JU takvi nasrtaji i na džamiju u Nikšiću. гоуозкау јепе su eksplozivne naprave u temelje minareta. To se dogodilo sa džamiпот 1 и Тиде ита...

Silaskom ateizma sa zvanične političke :50cene dz li se promijenio i odnos države S9y3rema vjerskim zajednicama? | -

— Ne znam koliko je ateizam izašao iz impijesti ljudi, a fo je veoma bitne. Za mene , takođe, bitno da sadašnji sistem nije. Sdperen protiv religije. Stvorena je nova ilima u odnosu društva prema religiji, Jijerskoj misli, ali mislim da je to tek počc%8k Jednog procesa, a svaki početak је te-

IGIVa iz rninulih. vremena...

"вис. Ттаа još] nesnalaženja, a, Бовте, ! ге- -

Jovo Paripović о amar Iag:Inmunuuı III = iniumusamnarnup:anu nik

predsjednik Socijalističke stranke Iisvatske zagrebački advokat Silvije Dege», tvrdi se u Zagrebu, jedna je od najharizmatičnijih ličnosti hvvatske političke scene. Ma poslednjim izborima u toj republici bio je predsjednički kandidat. Хпасајпђе од гора је пјероу зуезtrani angažman. Kao advokat :zgleda da nije

propustio ni jedan značajan sudski proces u ·

bivšoj Jugoslaviji. Borac je za ljudska prava i slobodu javne riječi, a kao svoj osnovni cilj označava pravnu državu iz koje proizilazi i socijaina, ali ne ona u kojoj postoji apsolutna jednakost svih ljudi, nego pravna i socijalna jednakost unutar koje svaki član te države s jednakim radom može ostvariti jednaka prava. Silvije Degen potomak'je, kako sam voli kazati, austrougarske nostalgičarke i potječe iz porodice „klasičnih građanskih ljevičara“, pa je i on danas na hrvatskoj ljevici, a neki su skloni rećči kako je on pripadnik takozvane „fundamentalne ljevice“. Takvima odgovara da je njegova socijalistička ideja bila i prije boljševizma.i nacionalizma. Stoga i naš razgovor i počinjemo pitanjem: kakve su šanse ljevice u Hrvatskoj? · |

— Najveća potreba hrvatske države u cjelini, ali isto tako i svakog njenog građanina pojedinačno {osim onih kojima današnje stanje odgovara), jeste da se konačno počne ostvarivati pravednije driištvo, istinska demokratija, vladavina zakona, reda i sigurnosti. Već to je dovoljno za zaključak da ljevica ima velike šanse.

Prema našim procjenama, jedna jaka i profilirana stranka ljevice danas bi bez posebnih problema moglz računati i na 30 posto biračkog tijela. Sadašnja hrvatska vlast svojim postupcima čini sve da taj postotak i poveća. Ona nije na leđa ljudi koji žive od plaća i morivina, dakis od rada, prebacila samo sav teret financiranja rata, već je omogućila i jednom uskom krugu ljudi iz zemlje i inostranstva da se bogati na njihov račun.

Razjedinjena ljevica Hoćete reći da se u Hrvatskoj teško živi?

Da je država ta koja, u izvjesnom smislu, pljačka svoje građane?

— Nedavno me jedan strani novinar pitao kako ljudi uopće mogu živjeti s takvim prihodima. Odgovorio sam mu da se u Hrvatskoj ne živi, već samo preživljava. Pitao me zatim, da li ljudi prodaju „obiteljsko srebro“ da bi kupili hranu. Odgovorio sam da je drža- ' va svojim građanima otela „obiteljske dragulje“, dakle privredu koja je građena decenija->ma i sada je rasprodaje budzašto novim bogatašima, to onda zovu privatizacijom. Ni rat, ni prognanicii ni ugroženost hrva?ske države srpskom pobunom, ne mogu to opravdati. Sasvim suprotno. To će .sc pokazati i na prvim slijedećim izborima u Hrvatskcj.

Na ljevici su previranja, px i raznc igro. Koliko će sve to pomoći, a kolikc odmoći brvatskoj lievici da sa političkoj sceni zauzme mjesto koje Vi procjenjujete ila daje iteltako dobre šanse?

— Stranački oygonizifana ljovica danas je

5 U 'Firvatskoj slaba” гаијебттјепа: ја озобпо

тедшт, / 05 Uvijek а |

mislim da su previranja koja spominjete (a tko želi može to nazvati i igrama) izvanredno korisna. Ona dovede do profiliranja :stranaka, iz dana u dan postaje jasnije tko se za što zalaže i time se pomaže ljudima-dase lakše opredjele. To je normalna posljedica promjena i raslojavanja do kojih je došlo ti-društvu. Stranka na vlasti se profilirala 'kao stranka prvobitne akumulacije, dakle “kao zastupnik sloja koji se bogati ne birajući-sredstva i ne 'obazirući se na žrtve. Ljevica se mora također iznova profilizati. Najgore bi bilo,-da sve ostane kako je bilo dosada. -

Govori se o Miki Tripalu kao čovjeku koji bi stajao na čelu ujedinjene ljevice.:On sam vidi problem oko načina stvaranja toga ujedinjenog „lijevog bioka“. Kako Vi gledate па to?

To je prevladan probicm. Pokušali smo ujediniti sve lijeve stranke — ja sami se osobno na tome minogo angažirao — ali bez uspje-

ha. Tome su se na putu ispriječili neki osobni

interesi (obično se nazivaju „liderskim“), ali i objektivno različiti pogledi na politiku koju bi trebalo voditi. Zato dolazi do određene polarizacije unutar SDF-a (Račanove stranke op. p·) i unutar SDU (Horvatove stranke op. р.). Како sada stvari stoje moglo bi doći do okupljanja znatnog dijela ljudi oko Stranke socijalista Hrvatske, kojoj sam ja na čelu. To je izbor i Mike Tripala, časnog čovjeka, ponavljam, velike intelektualne snage i nespornog ugieda, koji je bio i ostao istinski ljevičar bez obzira na svoja teška životna i politička iskustva. Njegov angažman pomoći će mnogim ljudima u Hrvatskoj da se opredjele.

Zamke nacionalizma

— Dođe li da ujedinjenja ljevice na čelu sa Тпрајст, Какуа je sudbina Račana i SDP-a?

— Na to će odgovoriti hrvatski birači na slijedećim izborima. Ma prvim izborima godinc 1990., usprkos svog komunističkog balasta, SDP je dobio skoro 30 posto glasova. Dvije godine poslije, dobio ic pct do šest posto. Ali to nije na njih dijelovalo da pronijcnce svoju bojažljivu politiku „samozatajnc opoziciic"” — to jc Račanov izraz — koja čuva vlast od nje same, umjesto da sc bori za intercsc svojin birača. Mislim da pravi ljcvičari i trijezni ljudi, kaixvih u SDP-u ima тпоро, 5 razlogom strcpe od siijcdećih izborza.

U Srbiji su na vlasti socijalisti koji sc deklariraju kao „lijeva snaga“. Koliko ste spremni na razgovore i sa tim }ijevim snagama? Kako, uopće, gledate na povezivanje lijevih snaga na prostorima bivše jugoslavije?

— Srpski „socijalisti” su stranka rata, osvajanja, krvi i tla, pa ne vidim što bi s njima imao zajedničkog. Po bezočnoj pljački vlastitog građana, oni su mnogo bliže stranci na vlasti u Hrvatskoj. Gospođu suprugu-Sicbodana Milošcvića i njenu stranku ne poznam i nemam Žclju da jc upoz-

0 jaki da nameću svoju volju.

nam. Nisam spreman razgovarati s njima, barem nc kao ljcvičar sa ljcvičarima. Inače, mi imamo

dobrc i jake veze sa mnogim socijalistima u svi- jctu kao i sa Socijalističkom imternacienalom. —

Imamo sta!no kontakto i s lijevim strankama iz država kojc su nckada bile dijelovi Jugoslavijc, naprimjer sa bosanskim socijaldemokratima._Sigurno ćemo imati i sa srpskim kad prestane rat, kad dođe do međusobnog priznanja (uključujući i međunarodno priznatc granicc), kad-sc prognanici vrate kućama i — kad u Srbiji izađu na sccnu prave lijcvc strankc.

Hrvatska se teškc lišava nckih simbola koji objektivnog prosvditelja podsjećaju na neprijatnu prošlost, a zaneseni se pravdaju tradicijom i koječim drugim. Kako gledate na vraćanje kune, tvrdoglavosti oko Trga žrtava fašizma, prcimenovanja ulica i gradnje „coitara domovinc” na Medvednici?

— Formulirajući pitanje upali ste u zamku i poistovjctili Hrvatsku sa strankom na vlasti ili, točnijc, s radikalnim nacionalističkim dijelom tc stranke i s predsicdnikom Tuđmanom. Oni nisu Hrvatska, kao što Milošcvić i njogovo društvo ni-

HaDeŽetluk у 4 s neče opstati | Evropom vladaju socijatdemokrati, od | Švedske, pa južno, kontinentom. Da li će | | socijalđemokracija iskoristiti šansu, ili će snage nacionalističkog bloka uspjeti ponovo narod odvesti :na drugu stranu?

— Neće uspjeti. To je u Hrvatskoj već sada jasno. Maravno, ako ratno stanje za- | ista prestane i ako se smanji osjećaj nacionaine ugroženosti. Ali i sada je već u toku žestoko raslojavanje. 1 na hrvatskoj

| desnici podjelili su se oko pitanja može li | se uvođenje pravne države odgađati dok se ne usposiave međunarodno priznate |

| hrvatske granice. „A što će biti do tada? HaDeZetluk?”. Tako je reagirac'jedan od || vođa nove stranke, koja je nastala u krilu HDZ-a. Maravno, Hrvatska ima poznate

j probleme slobode medija, ravnopravnos-

| ti stranaka na javnoj sceni, izbornog za-

i kona — ali sve to neće spriječiti nemtinov-

| ne promjene. i

su Srbija. Oni su, međutim, još uvijek dovoljno jaki da namcću svoju volju. Ali i kad je riječ o simbolima nc treba upadati u zamke nacionalizma sa suprotnim predznakom. Hrvatska se ne treba cdricati šahovnice zato što su je, u jednom strašnom razdob'ju (a ne' samo „neprijatnom“) nosili ustaški zločr:ici. Ni Srbija se sigurno neće odreći svog povjesnog grba zato što su pod njim sada počinjeni minogi četnički zločini. Druga je stvar u primicritna koje ste enuli. Ponoviti ću ono što sam o tome rekao u govoru na zboru kojim je u Zagrebu obilježen Dan pqibn} duzi je imena Trgu žrtava islobođonja Zagre1 enika itd., nabarskim činom vladajućih primiti\ reči prctiv, kune rekao sam, simbolično; da je oaa najmanji, ali „naj<rvoločniji sisavac na kugli zemaljskoj”. Što stc jOŠ Oitar d 3udimo ozbiljпозе a — i Smije.

лбпја. О Jlici

ba), ruš zvao sam ас