Borba, Nov 07, 2005, page 9
ponedeljak, 7. novembar 2005.
BORBA 9
kultura
| i
Da li se može živeti od nade
stvarenj iević ik Sav cd ; i „ ou a E S ei # Ol Novo Ostvarenje Gorana Paskaljevića „Optimisti” okupio je veliku ekipu glumaca, što po rediteljevim rečima nije zabeleženo na ovdašnjim prostorima još od filmova “Sutjeska” i “Neretva”
Nagrađivani beogradski reditelj GOran Paskaljević završio je snimanje novog, filma “Optimisti”, koji je okupio brojnu glumačku ekipu, na čelu sa Lazarom RHistovskim, 4 kroz pet priča koje povezuje zajednička tema, govori o lažnom optimizmu. Paskaljević, koji je i producent filma “Optimisti”, rckao je da je reč O omnilbusu čije priče povezuje zajednička tema - šta je potrebno čoveku da bi se Osećao srećnim |i da li se može Živeti samo od nade.
Prema njegovim rečima, film “Optimisti” ne sadrži lažni optimizam,.iako govori O njemu. To nije ciničan film,
istakao je reditelj i dodao da je naslov preuzeo od Volte-
ra, da bi označio situaciju u | kojoj neko tvrdi da mu je sve
dobro, iako mu je loše.
osip Slavenski
Film “Optimisti” okupio je ekipu od pedesetak glumaca, Što nije zabeleženo na ovdašnjim prostorima još od “Sutjeske” i “Neretve”, istakao je Paskaljević, koji je i koscenarista tog filma, sa svojim sinom Vladimirom. Snimanje, koje je počelo pre dva meseca, završeno je na vreme, a posle montaže, očekuje se da će film biti okončan u februaru sledeće godine.
Paskaljević, čiji je “San zimske noći” kandidat SCG za Oskara za najbolji strani film, naglasio je da su glumci najveće bogatstvo njegoVOg DnOVOg Ostvarenja, a zahvalio je na podršci i ministru finansija Mlađanu Dinkiću. Prema rečima Paskaljevića, Ministarstvo finansija shvatilo je da je srpskom filmu potrebna finansijska in-
jekcija, jer u domaćoj kinematografiji nema novca.
“Optimisti” se sastoje od priča “Da nema nesreće nec bi bilo ni sreće”, “Krv nije voda”, “Kolo sreće se okreće”, “Za sve uvek postoji rešenje” i “Za svaku bolest ima leka”.
Jedan od glavnih aktera u filmu Petar Božović rekao je da su glumci najveći donatori, jer su igrali za minimalne honorare. On je apelovao i na vladu da više obrati pažnju na kulturu.
Glumica Mira Banjac, kojoj je ovo treći film sa Paskaljevićem, rekla je da “igra jcdan potrošeni život” u “Optimistima” i da je srećna što ponovo radi sa celokupnom glumačkom ekipom. I Danica Ristovski izrazila je zadovoljstvo što je opet dobila ulogu od Paskaljevića, posle
»
“Sna zimske noći”,
i njeeovo dob
Naučni skup povodom 50 godina od smrti velikog
jompozitora i Međunarodni naučni Skup o Josipu Slavenskom,
kojem će učestvovati 30 —muzikologa i drugih muzičkih stručnjaka, biće održan u Beogradu od sutra do 11. novembra, a svečano će biti otvoren koncertom Gudača sv. Đorđa, na kojem će biti predstavljena i neka ncizvodena dela Slavenskog.
Povodom 50 godina od smrti Slavenskog, na skupu Će učestvovati stručnjaci iz Rusije, Francuske, Rumunije, Velike Britanije, Hrvatske i Srbije i ĆČrne Gore, saopMio je Muzički informativni tentar SOKOJ, jedan od or·Banizatora, Na otvaranju skupa “Josip
Slavenski i njegovo doba”, u Svečanoj sali Skupštine grada Beograda Gudači sv. Đorda nastupiće pod vođstvom , irigenta i kompozitora iz | hiza Aleksandra Damjano\Ka, u organizaciji “Jugokoncerta”, Osim do sada ncizvođenih dela Slavenskog, predMaviće i ostvarenja Petra | Konjovića, Bele Bartoka i saW08 Damjanovića.
| Skup su organizovali SOKOJ-MIC i Legat Slavenski,
; lurm + S Tu Vuk Karadžić”
"D { ,
, fici,
/
:: Loznički slikar i ikonopisac Jovan Radije je u Vukovom domu kulture u Loznici Priredio izložbu ikona pod nazivom “Hi; \ndar u duši”, kojom obeležava 40 godi; M svog likovnog stvaralaštva.
/ Izložbu, postavljenu u galeriji “Mina | SO organizovali su Kulturno-umet; KO društvo “Karadžić” i Centar za kuliz Loznice, koji su - Preksinoć priredili i prigodan program OSvećen Hilandaru i našoj duhovnoj mu-
Na otvaranju izložbe, o Radišićevom li-
Muzikološki institut SANU i Katedra za muzikologiju Fakulteta muzičke umetnosti. Predsednica Odbora za obe-
ležavanje godišnjice Slavenskog je profesorka Mirjana Zivković.
(Seecult org)
„Hilandar u duši” Jovana Rad
ewe Z2Z7
1S1Cda
kovnom stvaralaštvu, posebno o slikanju ikona, govorili su loznički sveštenik Zoran Tripić i predsednik KUD “Karadžić” Miodrag, Milovanović.
Autor se zahvalio svima koji su mu pomogli u dosadašnjem radu, uputivši već sada poziv da se ponovo okupe na izložbi kojom će, za 10 godina, da obeleži pola veka likovnog, stvaralaštva.
Postavka obuhvata devet dela, među kojima centr: Ino mesto zauzima, prema
ocenama mnogih, izuzetno uspela kopija
ikone Bogorodice Trojeručice.
ii
Glumci su najveće bogatstvo “Optimista”: Goran
Paskaljević
Novosadska “Polja”, časopis za književnost i teoriju, beleže lep jubilej - petu deceniju postojanja. Pola veka postojanja, književnog i kulturnog delovanja jednc književne tribine, koja je celo vreme bila otvorena za novo i moderno, zaslužuje svaki respekt. Časopis je posebno bio otvoren za one koji tek dolaze, za mladi svet, za generacije pisaca iz svih krajc-
a bivše Jugoslavije.
Idući u susret obeležavanju jubileja, glavni i odgovorni urednik ovog glasila Laslo Blašković obratio se bivšim i sadašnjim saradnicima da uzmu učešće “u malom književnom slavlju?” da odgovore na zadatu temu “Polja” i vreme, a u žanru koji im je najbliži. Odgovor jc stigao od velikog, broja saradnika, kako u formi literarnih priloga tako i sa setnim reminiscencijama na Vreme provcdeno uz ovaj časopis. Takođe, i sa pogledom na jedno prilično dugo vreme, prilike u kojima sc stvaralo i kako se stvaralo.
Tako u dve sveske časopisa, septembar - oktobar, kao i za novembar-decembar, ko-
ja se već pojavila iz štampe, u prilici smo da čitamo zanimljive priloge, namenski vezane uz veliki jubilej, priloge nekadašnjih urednika i saradnika. U prvoj pišu Pavle Ugrinov, Draško Ređep, Milosav Mirković, Ješa Denegri, Petar Milosavljević, Petko Vojnić Purčar, Oto Tolnaji, Jasna - Melvinger, Miroljub Todorović, Tomaš Šalamun, Slavko Gordić, Boško Ivkov, Ranko RHisojević, Pero Zubac, Srba Ignjatović, Jovica Aćin, David Albahari, Radovan Beli Marković i drugi. U drugom broju objavljeni su prilozi mlađih genecracija pisaca, koji su svojim kreativnim radom doprinosili i doprineće sadržaju i ugledu “Polja”. Tu su: Vladimir Kopicl, Radmila Lazić, Bojan Jovanović, Radmila Gikić, Petru Krdu, Vasa Pavković, Selimir Radulović, Milan Đorđević, Sava Damjanov, Milivoj. Nenin, Nikola Vujičić, Mihajlo Pantić, Franja Petrinović, Đorđe Pisarev, Saša Radonjić, Gojko Božović, Zoran Đerić, Bojana Stojanović - Pantović.
Zaista, na neobičan i inventivan način obeležava sc
Ivan Bekjarev izrazio jc očekivanje da će “Optimisti” postići više od “Bureta baruta” koji je svojevremeno proglašen za evropski film godine.
Viktor Savić, koji je stekao popularnost u televizijskoj seriji “Košarkaši”, istakao je da ispunjena želja mladog glumca znači da počne filmsku karijeru sa ovakvom ckipom glumaca.
Na filmu debituje i Milan "Tomić, koji je okarakterisao novo Paskaljevićevo ostvarenje kao “testament srpskih psiholoških profila, što nije viđeno još od Šijanovog filma “Ko to tamo peva”.
U mnogobrojnoj glumačkoj ekipi je i mlada glumica iz Australije Bojana Novaković, kojoj je film “Optimisti” prvi u Srbiji.
Osim njih i Histovskog, koji igra gotovo pet uloga, u
glumačkoj ekipi su i Tihomir Arsić, Nebojša Glogovac, Dušan Janićijević, Slavko Štimac i mladi debitanti Lazar Milošević, Biljana Aleksić i
Jana Nenadović.
Ristovski se pojavljuje u svih pet priča koje čine omnibus “Optimisti” u različitim ulogama. U prvoj priči je hipnotizer Gavrilo, u drugoj igra surovog oca dečaka Iimitrija, u trećoj je Ilijin otac, u Četvrtoj je nesrećni Marinin otac, a u petoj opsenar Aleksa.
Muziku je radio kompozitor Zoran Simjanović, koji je naglasio da se film završava optimistički, pa je i muzika takva.
Izvršni producent je “Novi film” iz Beograda, koproducenti su “Cepter intcrnešnl”, “Zilion film” i “*Vanda vižn”, a pomoglo je Ministarstvo kulture Srbije.
Jubilej časopisa „Polja”
• POLJA • ČASOPIS ZA KNJIŽEVNOST | TEORIJU
pola veka postojanja i delovanja časopisa “Polja”, njegov udeo u sveukupnom
srpskom i bivšem jugoslovenskom stvaralaštvu. M. Cvijetić
Izložba o Zmaju u Beču
Jedan od najvećih srpskih pesnika u dva navrata živeo u prestonici Austrije
NA POZIV INSTITUTA ZA SLAVISTIKU UNIVERZITETA U BEČU, SUTRA ĆE BITI OTVORENA IZLOŽBA O PESNIKU JOVANU JOVANOVIĆU ZMAJU, KOJU JE PRIPREMILA BiBLIOTEKA GRADA BEOGRADA. Izložbu će otvoriti ambasador SCG u Austriji Dragan Velikić, sa profesorom
Nc-
Gerhardom velkovskim, a govoriće i Ilić Marković i autor izložbe Olga Marjanović. slavistike
Gordana
U programu će učestvovati studenti Slavističke katedre u Beču.
Jedan od najvećih srpskih pesnika 19. veka, novinar, urednik i prevodilac i lekar, Zmaj je u dva navrata
živeo u Beču.
On je kao student oko 1851. godine delio sobu sa Durom Jakšićem i obojica su se u to vreme oduševljavali stihovima Branka Radičevića i prosvetiteljskim radom Vuka Karadžića i Đurc Daničića.
U periodu od 1880. do 1883. Zmaj je živeo u Beču i radio kao lekar i u to vrcme su nastali njegovi bečki dnevnici koje je SVOJCVIĆmeno priredio Mladen Lcskovac, a objavila, Matica srpska.
U Beču je počeo da piše stihove za “Đuliće uvcoce”, a tamo je uređivao i satirični časopis “Starmali”.
„Viminacium” na filmu
Dokumentarni film o arheološkom lokalitetu od međunarodnog značaja „na neviđeno” pozvan na pet festivala
U ambijentu carskog, mauzolcja prekjuče je premijcrno prikazan dokumentarni film “Viminacium lumcen mcum” Naučne redakcije RTS-a koji je tokom dve godine sniman na ovom značajnom arheološkom lokalitetu.
Hkipa, na čijem čelu jć kao autor scenarija bio Ilija Cerović, stručni konsultant rukovodilac arhcoloških radova na Viminaciumu dr Milomir Korać i režiser Violeta
Nedanovski, opredelila se da filmskim sredstvima opiše ono što sc dešavalo na tom lokalitetu, prestonici rimske provincije Gornja Mezija od drugog do četvrtog veka. Glavni urednik Kulturnonaučnog programa Olivera Kisić podsetila je da je ova redakcija pre pet godina snimila film * Medijana” koji je prikazan na pet inostranih festivala i postigao izuzetan uspeh, a * Viminacium” je
“na neviđeno” pozvan na pet festivala arheološkog, filma. Kisićeva je najavila da RTS namerava da snimi filmove i o drugim značajnim arhcološkim lokalitetima u Srbiji, ali i da nastavi praćenje priče o iskopavanjima u Viminaciumu. Na filmu su zabeležene sve faze ispitivanja terena najsavremenijim aparatima koji su drastično skratili vre-
me sondiranja i omogućili da se u toku dve-tri godine istraže i otkopaju terme, mauzolcj za koji se veruje da jc izgrađen za cara Hostilijana 251. godine i severnu kapiju rimskog vojnog logora.
Korać je skrenuo pažnju na misteriju koja još okružuje smrt cara Trajana Decija, njegovog, starijeg, sina Htruscila, ali i mlađeg, Hostilijana koji je vladao Rimskom imperijom manje od godinu dana.
Pozornica ove antičke miSterije jC Viminacium, jer Je otac navodno poginuo u borbama s Dačanima, Hostilijan je navodno umro od kuge u ovom gradu, a sve to vreme je glavni komandant rimske armije u tom delu carstva bio Trebonijan Gal koji se, posle smrti Hostilijana, proglasio za cara.
Film “Viminacium” biće za desetak dana premijerno prikazan na nekom od kanala RTS-a.