Borba, Apr 30, 2009, page 34
34. Вота
Četvrtak - nedelja, 30. april - 3. тај 2009.
B2 RASPITIVANJE
Praznik rada između uverenja, praznovanja, tradicije i turbo folka
Prvomaiska ideolođija na roštiliu u kolliću, uz vino i trubače
Brojni građani Srbije ne znaju zašto je Prvi maj proglašen Međunarodnim praznikom тада, а 571
redom znaju da Je reč o danu kad se ne rađi, još Je bolje ako padne negde oko Uskrsa da može št0 više dana da se spoji, lenčari, Jede i bije, коте ао тодрте 1 одршије и тозтапдуо
Ali listom svi znaju da je reč o danu kad se ne radi,jošje bolje ako padne negde oko Uskrsa da može što više dana da se spoji, da se duže odmara, lenčari, skokne do rodbine ili otputuje u inostranstvo.
I, naravno, niko nije preskočio da pomene da se tih „radničkih“ dana bolje jede, roštilja, okrene i nešto veće na ražnju, pije do zoTe. Ne treba ni podsećati da je kod (naj)starijih građana Međunarodni praznik rada gotovo sinonim za parade i radničke uranke podno Avale i Bukulje. Sasvim mladi ih baši ne pamte, za decu je to dan kad se ne ide u školu ikad imaju više vremena za kompjuterske igrice.
Izato u ime svih njih iz oba veka - živeo Prvi maj.
Sve one koji pre hvatanja aviona za neku svetsku destinaciju možda ugrabe malo vremena da nešto i pročitaju nije naodmet podsetiti o kojem je prazniku reč, ali i šta ih sve Prvog maja, osim šopinga i razgledanja zna-
коа (тај) збакуаћ акадапа Медипакодвт ркагтк када је спомпши га ракаде Х кадтске шкагпке родто Аогавће 1 иоле
menitosti opisanih u turističkim ponudama, može dočekati u Francuskoj, Norveškoj, Rusiji, Kini, Grčkoj, Turskoj ili nekoj drugoj zemlji za koju su se opredelili.
Proslava Prvog maja istorijski koren ima u velikom štrajkačkom pokretu koji se u Americi razvio krajem 19. veka. U prvom planu radničke inicijative bio je zahtev za smanjenje radnog dana koji je trajao između 12 i 18 sati. Na stotine hiljada radnika preplavilo je ulice gradova Sjedinjenih Američkih Država štrajkujući 1. maja te 1886. godine. Samo srce radničke pobune predstavljalo je 40 hiljada radnika Čikaga koji su svoje zahteve istakli kroz tri osmice - osam sati rada, osam sati odmora, dok je treća osmica bila rezervisana za kulturno uzdizanje. Nakon policijske intervencije istorija je zapečatila šestoro mrtvih i 50 ranjenih. Po gušenju nemira u montiranom procesu je osam radnika optuženo za ubistvo, dok je četvoro osuđeno na smrt vešanjem.
Kasnije, na predlog radnika iz SAD, na prvom kongresu Druge socijalističke internacionale 1889. godine u Parizu doneta je odluka o obeležavanju Prvog maja kao praznika radničke borbe i so-
lidarnosti, a crvena zastava pos-
tala je simbol radničke krvi koja je prolivena za ostvarivanje prava radnika.
Ali zemlja iz koje je zapravo sve poteklo odrekla se zasluga. Tako su se američki zvaničnici i biznismeni potrudili da zamaskiraju Srpsilila рктотајокаћ ркозата 5е NR Saat Макк5 me bi одкекао, тохаа 1 сак розје кахпја i šljive porničio: Ркоћебен svila
Čikagu, predstavljajući zapravo 12. maj kao praznik levičara kojise, pisalo je u američkim udžbenicima, isključivo proslavlja na Crvenom trgu u Moskvi. Tako, što se tiče Amerike i Kanade, Prvi maj je proglašen za Dan zakona, dok se Dan rada, tzv Lejbor dej slavi prvog ponedeljka u septembru. Amerikanci tada izlaze na piknik u parkove, na bazene, uživaju i roštiljanju, dešavanja u Cikagu niko ne spominje, a retko da nekom padne na pamet nekakva sindikalna borba baš u dane odmora.
Ami? U Srbiji, i pored mnogih,
promena, teškog života, besparice, a sada i svetske ekonomske krize, uvek se neko sprema za rimejk prvomajskih proslava, kada se sabajle žurilo na uranke, pevaloiigralo po ceo dani noć, ao krkanlucimai da se ne priča. Naravno, niko baš ne očekuje da će ove krizne 2009. lako naći mesta gde će se jaganjci i volovi okretati ko od šale na ražnju, ali za neko roštiljče, turbo folk s radija i pivce naći će seiu krizi. Neće se, kao ra-
· nijih godina, organizovati velika
sportska takmičenja i višednevni kulturno-zabavni programi da trešti do preko granice, ali se neće zaboraviti ni fudbal na male golove u sopstvenoj režiji, biciklijada na prigodnim stazama ili neka trka na brzaka.
Mnogi će, ako kiša kao remetilački faktor brojnih prvomajskih okupljanja ne pljusne i ove godine, sigurno posetiti tradicionalna srpska izletišta na kojima se radnička ideologija pekla na roštilju, kuvala u kotliću, zalivala vinom i rakijom dok su trubači nebu pod oblake izduvavali „Da nam živi, živi rad“.
Od brojnih manifestacija, povorki, parada, govorancija, koje su krasile Titovo doba, vremenom je mnogo toga izbledelo, ali je potreba za ićem i pićem do poslednje kapi ostala. Srpskih prvomajskih proslava verovatno se ni sam Marks ne
bi odrekao, možda bi čak, posle ražnja i šljive, poručio: „Proleteri svih zemalja, oprostite mi“.
Sindikalne organizacije već godinama ne prave gala proslave, tu itamo organizuju manje skupove, prošeta poneki funkcioner tek da se vidi da radnička klasa, kad već ne ide u raj, nije baš ni usamljena. Ove godine sindikalni skup u Beogradu najavljen je za 29. april.
Savez samostalnih sindikata Srbije je 2008. organizovao skup na Trgu Nikole Pašića čemu je prisustvovalo nekoliko hiljada ljudi koji su imali priliku da uživo na par minuta vide nekoliko ministara, ali i predsednika Tadića, kojije na ime radničkih potreba, izdvojio celih pola sata da bi na putu ka Bezistanu bio izviždan. Dve godine ranije, osim Soci- ·
jaldemokratske unije, čiji su predstavnici položili venac na
nijedna partija nije bila voljna da praznik proslavlja radno.
“Država se angažuje samo oko crkvenih praznika i sabora u Guči. Kada dođe Prvi maj, država zanemi kao da se stidi ovog praznika“, kritikovao je tada Žarko Korać.
U većini evropskih zemalja, ali Џ “есии еукор5каћ хетаја, ан па Ата ој а кон ет та, рагбје 1 плака катодо огр је зћуабаји зуоји wbocytn wu дешобуш i робке ћи окбдаштхотате воктћђе га кадтска
ina drugim kontinentima, levičarske partije i sindikati mnogo ozbiljnije shvataju svoju ulogu u društvu i potrebu organizovane borbe za radnička prava. Uoči Prvog maja atmosfera zna i da se zakuva, pa vlade najave zabrane protestnih oku-
spomenik Dimitriju Tucoviću,
pljanja. Tako je prošle godine na radnike demonstrante koji su, uprkos zabranama, izašli na ulice Istanbula policija bacala suzavac i ispaljivala vodene topove.
lu Grčkoj je praznik bio obeležen demonstracijama i štrajkovima, dok su barikade bile prateći dekor radničkih okupljanja. Centar Moskve obezbeđivalo je oko 6.000 policajaca, a saobraćaj je u užem gradskom jezgru bio ograničen. Oko 15.000 članova sindikalnih organizacija i moskovskog odeljenja Jedinstvene Rusije prošlo je centralnim ulicama s parolama „Mi smo svi odgovorni za Rusiju“ i
1 За
Сине Ра 7 iy a,
„Poštovanje rada, procvat u državi“. O prazničnoj šetnji koju je organizovala KP učestvovalo je nekoliko hiljada ljudi, noseći obeležja partije, dok su se pristalice Reformskog saveza desnih snaga odmarale na jahtama. U Francuskoj, Nemačkoj, Italiji konfederacije sindikata organizuju velike manifestacije, sve proteste u Evropi podržava Hvropska konfederacija sindikata, koja broji više od 60 miliona radnika.
Mirni protesti se tradicionalno organizuju na Filipinima, u Kambodži, Južnoj Koreji...
Slavi se, protestuje, poručuje vladama, šeta, peva, igra, negde
~. LOS SN,
i bije - zavisno od ze darda, problema.