Borba, Jun 20, 2009, page 10

Borba

Subota-nedelja 20-21. jun 2000,

} + đe“ “|

ij gaa eri m Ua (SA an BRG

BRANKA DRABGDSAVLJEVIĆ

inistarstvo prosvete odgo-

vorilo je aktuelnim trendo-

vima, za borbu s otpadnim materijama školovaće ubuduće tehničare za reciklažu, a umesto tekstilnih tehničara - modne krojače. Reč je, zapravo, o odluci Ministarstva da uvede nove obrazovne profile koji su potrebni društvu i privredi. Cak 11 srednjih stručnih škola, u 11 gradova u Srbiji, upisaće ove godine u ogledna odeljenja po 24 đaka koji konkurišu za ta zanimanja. Najmanje četiri generacije učenika učestvovaće u oglednoj nastavi nakon koje će dobiti status tehničara za reciklažu i modnog krojača. Inače, Ministarstvo prosvete je u proteklih sedam godina pokrenulo školovanje za čak 58 novih zanimanja u svim oblastima rada. Radovan Živković, savetnik u Ministarstvu prosvete kaže da će

ove godine čak 15 odsto svih slobodnih mesta u srednjim školama biti u oglednim odeljenjima.

Zivković naglašava da su najnovija ogledna odelenja formirana zbog zahteva privrede u 11 gradova.

crve

-PZIS0EE— ia OGI JI S OB a aaa it] Oea TOO PAVEAIOTA NU PIE 081a ava AĆIJAR

al TabPo su Iehničari za

reciklažu i modni kroiači

Madležni ne prafe potrebe privrede pa 5rbija skoluje kadrove Koji se ne

isplate poslodavcima i koji godinama cekaju posao na tržistu rada

„U Srbiji postoji nekoliko područja u kojima su velike potrebe za reciklažom, kako metala, tako i drugih industrijskih sirovina i produkata. Na primer, u Smederevu se nalazi kompanija Us Steel, nekadašnji Sartid, koja se bavi proizvod-

Spisak, kadrova

Dragoljub Rajić iz Unije poslodavaca Srbije na osnovu analiza tržišta rada i potreba poslodavaca za radnicima u Srbiji načinio je za „Borbu“ spisak neophodnih kadrova. On je naglasio daje reč o trenutnim potrebama tržišta koje se mogu promeniti već za četiri ili osam godina, koliko traju obrazovni ciklusi.

„Ono što se sigurno neće promeniti je potreba za ekonomistima u usko specijalizovanim oblastima, programerima i stručnjacima iz oblasti informacionih tehnologija. U narednih osam godina privredi će, takođe, biti potrebni zavarivači, bravari, armirači, limari i radnici u ugostiteljstvu“, kaže Rajić.

Inače, zavarivači su potrebni i metalskom sektoru i zanatli-

jama.

„Srbija pati od hroničnog nedostatka kvalifikovanih zavarivača, ali i sortera biljaka koji umeju da prilikom sakupljanja bilja išumskih plodova na terenu precizno razlikuju biljne vrste. Sektoru informacionih tehnologija trebaju radnici koji poznaju praktične strane posla i koji će imati veoma dobre pla-

te“, objašnjava Rajić.

Poželjno je da radnici sa SSS imaju elementarno znanje iz jednog stranog jezika (u turizmu i ugostiteljstvu se često tražii i srednji nivo znanja engleskog jezika) i poznavanje rada na

računaru u Microsoft Officu.

Eleanppvesti

YyHMJA TIOCAOAABALIA CPBbVJE

njomi preradom metala. Zato je u gradu i okolini neophodno pokrenuti reciklažu metala, apre toga je neophodno da se proizvedu stručni kadrovi“, kaže Zivković i dodaje da je iskustvo iz prethodnih godina pokazalo da su mladi zainteresovani za nova zanimanja.

„Modni krojač je novo zanimanje, koje pored krojenja podrazumevai znanja iz dizajna tekstila, Za smer “tekstilni tehničar već dugo je vladalo nedovoljno interesovanje, što i ne treba da čudi ako znamo da krojači, odnosno, radnici tekstilne industrijei imaju najniža primanja“, objašnjava Zivković,

Inače, u Srbiji su već nekoliko godina đaci veoma zainteresovani za pohađanje ugostiteljskih i turističkih škola.

„Na tim profilima je gužva zato što deca prepoznaju perspektivu tih zanimanja. Razvoj turizma podstiče decu da se školuju za buduće turističkeradnike.Toje | očigledno i irazumljivo“, kaže Živković.

Dragoljub Rajić iz Unije poslodavaca Srbije kaže da dosadašnje garniture u Ministarstvu prosvete nisu bile usredsređene na realne potrebe poslodavaca ikvalitet edukacija kadrova potrebnih privredi.

„Srbija je očajno sporo

|

iskustvo |

Kad su Irci pre tridesetak godina otpočeli reformu obrazovanja, bili su u lošijem položaju od Srbije. Danas, Irska je, na primer, prvi izvoznik kompjuteraijedna od 11 najkonkurentnijih zemalja sveta. Sve to je postignuto jer su vladajuće nomenklature shvatile da je ulaganje u obrazovanje - budućnost.

Mnoštvo faktora je uticalo na irski bum, ali analitičari smatraju uglavnom da je od najvećeg značaja to što je šezdesetih godina prošlog veka Dablin uveo besplatno srednje obrazovanje. Već devedesetih godina, Irska se u Evropskoj uniji svrstavala među zemlje sa najobrazovanijom radnom snagom. ZŽahvaljujući njoj, privukla je strani kapital. Uvođenje besplatnog

školovanja za sve dovelo je do toga da Irci sada

uvodila programe predviđene Bolonjskom deklaracijom, a u oblasti srednjeg stručnog obrazovanja praktična nastava je sprovođena uglavnom ogledno u pojedinačnim odeljenjima i po pravilu finansirana od strane inostranih donatora. Ova ogledna nastava pokazala je dobre rezultate i svršeni srednjoškolci su imali znatno viši nivo veština nego njihovi vršnjaci koji nisu bili u oglednim odeljenjima“, kaže Rajić.

imaju 900.000 studenata. Drugi ključ irskog uspeha je fleksibilno obrazovanje za fleksibilno tržište rada, tako da se bilo kojim promenama na tržištu Irci brzo prilagode. da_1 Da bi imale konkurentnu radnu snagu na evropskom tržištu, Finska, Mađarska i Hrvatska uvele su m ~ obavezno srednje obrazovanje. |

On dodaje da je napredak u prosveti i obrazovanju, po ugledu na zemlje EU u periodu od 2000. do 2008. godine, bio najmanji u odnosu na sve društvene oblasti u Srbiji. To pokazuju i periodični izveštaji Evropske komisije i Saveta Evrope, ali i ukupna uspešnost CARDS programa koji je uglavnom ostao na nivou održavanja seminara i prenošenja informacija, au praksi je dao malo konkretnih poboljšanja, ar-

Tražena zanimania _| - zavarivači metala (alu- || - minijum i oplemenjeni · čelik)

- terenski i industrijski sorteri biljaka

- knjigovođe i računovođe s 3 godine praktičnog iskustva

- trgovački putnici

- akcioni prodavci

- kvalifikovani uzgajivači

- tehničari industrijske prerade

- turistički promoteri

- kuvari

- konobari

- tehničari za primenu ISO i HACCP standardau industriji

-radniciu građevinskoji | metalskoj industriji (zavarivači, limari, tesari, armirači, fizički radnici, kranisti, kaminari, puškari)

- radnici u ugostiteljstvu i turizmu (kuvari, pekari, poslastičari, kvalifikovani konobari, mesari, turi|__ stički vodiči, organizatori | turističkih putovanja u |__ inostranstvo)

l4 8 » i alUfu UN CE ACU

gumentuje Rajić.

„Gledano iz ugla privrednika, ni- | je se stekao utisak da Ministarstvo prosvete, osim pojedinačnih napo-· ra, prati potrebe privrede. 0d. 2000. godine do danas nije sprove- | dena nijedna ozbiljna anketa među privrednicima u Srbiji o tome koje su njihove realne potrebe za kadrovimau narednih 8 ili 10 godina. A u Nemačkoj se takve ankete rade na dve godine. Proizvodnja nepotrebnih kadrova predstavlja trošenje milijardi evra godišnje a to se može izbeći sprovođenjem anketa koje koštaju nekoliko stotina puta manje. Međutim, ankete zahtevaju sistematizaciju i ne mogu se voditi iz beogradskih kancelarija, već od vrata do vrata preduzeća iz razlličitih privrednih grana“, kaže Rajić.

Prema njegovom mišljenju nadležna ministarstva u aktuelnoj Vladi Srbije pokazuju tendenciju ka unapređenju sistema obrazovanja i njegovoj modernizaciji. Predlog zakona o obrazovanju i vaspitanju, koji je u javnoj raspravi, daje osnove za kvalitetniju nastavu uškolama, sledeći korak je da Ministarstvo prosvete i predstavnici privrede razgovaraju o metodama edukacije u oblasti preduzetništva i korporativnih veština, kao i da kreiranjem programa praktične nastave 05p050be đake za rad isplativ poslodavcima. To bi, kako se pretpostavlja, smanjilo nezaposlenost mlađih od 30 godina kojih na tržištu rada trenutno ima 300.000.