Ekonomist

269

u Ugarskoj ıpak daleko prevagivao. G. 1917 Je pripadalo 99,01%, svih gospodarstva malim posjednicima, koji su imali posjed manji od 100 k. |., nu površma svih tih malih posjeda obuhvatala je tek 40,70% svega obradivoga tla, dok Je sav ostatak od 59,3%) pripadao Jednoj manjini posjednika, koja Je brojila samo 0,99% svih vlasnika tla. Od velikih posjeda bilo Je osim toga 93,55% vezano vlasništvo fideikomisa, zemljišnih zajednica, cradova ı fondova i to u površini od 16,501.451 K. J. od kojih na same privatne lideikomise odpada 2,929.206 K. J. t. J. 14,22%, svih vezanih posjeda.1 Od posjeda gradova ı zemljišnih zajednica 4,749.196 К. Ј. bilo Je 2,016.119 K. J. pašnjaka ı пеођгадјепоса Џа а зато 327.197 k. J. Je bilo pod plugom : sav čisti prihod tih ogromnih površina, hh Jedva iskorišćavanih plodnih zemalja iznosio je 1,43%, njihove procjenjene vrijednosti.-- — Posve је naravski, da su se zaprijeke, što ıh Je ovoliki vezani od slobodnoga prometa izuzeti posjed stavljao narodu, koji se Je u Ugarskoj vrlo brzo množio (u posljednih 10 godina prije rata za 1175 milijuna) morao upravo nesnosno osjećati. Posljeratna ideologija iz тизКког zarobljeništva se vrativših ratnika, padajuća vrijednost valute, rekvizicije u ime reparacija ı druge nedaće posljeratnos vremena morala je posve prirodno da djeluje upravo revolucionarno medu onima, kojima su preprijeke postoJećega vlasništva na tlu bile najosjetnije u njihovome nastojanju, da si poboljšaju svoje materijalno stanje. Tako Je razumljivo, da Je u augustu 1919 u Ugarskoj izbili komunistički pokret ponajprije išao za nacionalizacijom svih zemljišnih posjeda, kojeo su komunisti ugarski po primjeru boljševika proglasili svojinom svega гадпоса пагода. То за пађого nije odgovaralo svhatanju malih, dosadanjih posjednika, koji su novo stanje stvarı htjeli protegnuti samo na velike posjede, ove rasparčati ı preuzeti u privatno svoje vlasništvo. Medutim u tom pogledu nije došlo do kakova razbistrenja, Jer Je komunistička vlada u brzo pala ı dala mjesta novom režimu, koji Je opet uspostavio pravo na privaknu зуојши 1 оједе zemljišnoga posjeda. Nu opće raspoloženje najširih slojeva naroda tražilo Je ipak, da se provede redukcija velikog posjeda u korist malih, te Je tako došio konačno do zakonskoga članka XXXVI : 1920 koji određuje ovo :? Ratnici, (vitezi) njihove udovice ı sirote kao ı gospodarski radnici mogu da dobiju kućište

1 Beck Lajos: A magyar fo6ldbirtok megoszlasa Budapest 1918.

Ž Revue international des Institutions ćconomiques el. sociales A. I. Хо. 3 раб. #70.