Ekonomist

275

kapitalističkop gospodarstva, koje traži što veće ukamaćenje u njega uložene mlavnice. U privatno-gospodarstvenome ı socijalnome pogledu se je tako agrarnom relormom položaj tisuća ı tisuća seljaka radikalno na bolje promjenio. Oni se mogu danas bar hljeba najesti, mogu si podizati ljudskog živovanja dostojnije stanove mjesto onih kukavnih, iz pletera i blata sazdanih kućica ı pojata, u kojima dosada stanuje 88%, svih stanovnika stare Rumunjske. A konačno : ovi su seljaci danas u istinu oslobođeni od onih zakupnika, od kojih su dobivali zemlju u podzakup iz često treće ı četvrte ruke, namirujuć svu međudobit svih tih sasluživača bez rada i muke i rentu nepoznatog, u tuđini živućeg vlasnika — od Žuljeva svojih ruku. Povećanjem broja samostalmh gospodara povećao se Je Jednako ı broj trošača ili se Je bar konsumna snaga njihova uvećala, — pak je tako uz privatno-gospodarstveno stanje poboljšano i opće narodno gospodarstvo države. Ovako bezprigovorno povoljan rezultat provađanja agrarne reforme pokazuje nam međutim samo područje stare kraljevine, odnosno krajeva, gdje je vladao zakupnički sistem, kakav je bio općenit u staroj kraljevini. U tome dijelu Rumunjske veliki posjed nije vršio nikada nijednu od ovih zadaća, koju on imade da vrši ı Која јефта opravdava njegov opstanak, a to je: da prednjači svojom tehnikom, da proizvodi stoku i sjemenje koji će služiti za unapređenje gospodarstva čitavog naroda, da polučuje što veće prihode ı suviške za izvoz. U krajevima, u kojima ti odnošaji nisu postojali, gdje je i onako veći dio zemlje bio u rukama malih posjednika uz koje su postojala manje brojna ali dobro vođena veća ı manja vlastelinsbva se narodno-gospodarstveni uspjeh relorme nemože tako povoljno prosuditi. Ovaj, tehnički visoko stojeći posjed, koji Je u mnogo slučajeva bio u vezi sa gospodarskim industrijama, koji je u racionalizaciji svoje organizacije bio vrlo dotJeran, na kojima su postajale pepiniere rasplodne stoke, uzgajališta sjemenja, hmeljinjaci, voćnjaci, razsadnjaci, vinogradi, itd. prešao Je agrarnom relormom u vlasnost malih, kapitalom slabih, tehnički neupućenih ljudi, koji postojeće uredbe nisu bili kadri ni zadrugarskim putem da održe. Danas bi ovi posjedi, da ıh je državna vlast. znala očuvati ı sebi u službu slaviti, mogli da služe kao najdjelatnije uporište njezinoe rada oko podizanja poljoprivrede 1 stočarstva. Ona bi sa njih dobivala aklimatiziran, selekcioniran materijal, kako ga od nikud na svijetu nemože dobiti, ı uz cijene, koje bi država sama mogla da regulira, a svakako kud ı kamo jeftinije

| 8*