Gledišta

nomske i poltičke koristi koju bi društvo moglo da ima od određenog poduhvata. O siromaštvu kao promenljivoj u našim istraživačkim projektima se zaista razgovaralo. Učesnici u diskusiji, mada ra zličitih profesionalnih pristupa, gotovo svi su se složili da se termin siromaštvo može upotrebljavati jer je adekvatan i korišćen u neformalnim situacijama. Razgovarano je o moralnom, političkom i sociološkom aspektu siromaštva. Mada je o postojanju problema siromaštva u nas govorilo više učesnika, niko od njih nije bio za uravnilovku niti za napuštanje principa raspodele prema radu. Svi su se složili da diferenciranje uslovljeno razlikama u znanju, stručnosti, sposobnosti i produktivnosti treba dozvoliti, ali uz stalno podizanje baze, uz stalnu brigu o poboljšanju materijalnih uslova najsiromašnijeg sloja u društvu. Pored rezultata nekih konkretnih istraživanja, koji übedljivo govore o evidentnosti siromaštva u nas i uticajima koje ono ima na razne vidove društvenog života, izneti su i neki predlozi za prevladavanje siromaštva. Ovim predlozima se naročito insistira na većim ulaganjima u društveni nego u lični standard, pogotovo kada su u pitanju deca i omladina kojima treba omogućiti jednak start. Ova diskusija, čiji su učesnici pokazali punu angažovanost u rešavanju neobično akutnog društvenog problema, može se smatrati logičnim zaključkom i završetkom osvrta na rad kongresa pošto sadrži sve njegove osnovne karakteristike predstavljajući najpotpunije ostvarenje zahteva koji su postavljeni u plenamom predavanju. O tome najpre svedoči sama tema razgovora, koja znači vođenje računa o Ijudskim potrebama, čime je zadovoljen jedan od osnovnih zadataka socijalističkog humanizma. Učesnici različitih profesionalnih opredeljenja, sa stavom koji je daleko od svake neutralnosti, omogućili su ispunjenje zahteva koji se na to odnose. Granica između sociološkog i psihološkog pristupa nije bilo, što je i razumljivo s obzirom na to da problem siromaštva, svojom složenošću i nerazlučivošću na pojedinačne vidove, ne dopušta ni pojedinačne, jednostrane pn stupe. Treći kongres psihologa Jugoslavije, pored raznovrsnosti razma tranih tema i korišćenih metoda, što je dokaz velikog napretka psihologije u nas, karakteriše i izrazita usmerenost ka rešavanju društvenih problema. Takva usmerenost i zainteresovanost za najakutnije probleme naše društvene zajednice govori o tome da psiholozi predstavljaju dru štvenu snagu na koju treba računati više nego što se to u nas dosad činilo.

- ■■ gCI itONGKES PSIHOLOGA TUGOSLAVIJr