Gledišta

se, posebno, ne mogu kalkullsati u zalihama, jor bi to značilo anticipiranje potrošnje, povećanje dužničko-poverilačkih odnosa, inflaciju i sl. Jedan manji broj učesnika, najzad, tvrdio je da mi uopšte nemamo dohotka, iako je on i zakonom inaugurisan još 1957. godine. U prilog ovog stava dsticano je da nisu data prateča zakonska akta, zbog čega se u knjigovodstvu još uvek iskazuje dobit, a ne dohodak. Istaknuto je, da dohodak radnog kolektiva biva „okmjen” sa raznih strana i na razne načine i da za intemu raspodelu radnih kolektiva stiže veoma umanjen. U pogledu ekonomske politike sadašnji sistem je kritikovan kao neekonomičan, zato što se mnoge stvari ne rešavaju zajedničkim normativnim aktima, već se prepuštaju internim propisima radnih kolektiva. D r ž a va, po tim shvatanjima, treba da vrši jači uticaj na privredu i dmštvo, treba da nađe svoje mesto u samoupravnoj strukturi dmštva, da pruža neku zaštitu, pomoć i sl. („Ljudi ne prave kuću da se u nju zatvore, već da se zaštite. Tako i državu stvaraju da ih zaštiti i da im pomogne.”) Nasuprot ovim mišljenjima, dragi učesnioi su podržali politiku dogovaran j a u samoupravnom društvu i zahtevali razvijanje ovog oblika. Po njima, dogovaranje treba da obuhvati celi proces reprodukcije, da raspodelu ličnih dohodaka dovede u sklad sa raspodelom nacionalnog dohotka, na nivou draštveno-političkih zajednica, pre svega komuna, na nivou grupacije i sl., čime bi i planiranje teklo odozdo prema gore. Grapa inženjera i ekonomista iz Zagreba prezentirala je u vidu referata jedan novi model, pod nazivom sistem BREF (bilans radne efikasnosti) raspodele dohotka. Oni su, polazeći od metode direct costing pokušali da formulišu matematsku i politekonomsku interpretaciju raspodele koja bi odgovarala našim društveno-ekonomskim uslovima, Autori su istakli da taj sistem povezuje samoupravno-ekonomsku i poslovno-tehničku stranu poslovanja u radnoj organizaciji, automatski vrši raspodelu dohotka na lične dohotke i fondove, i da su do njega došli rakovođeni željom da se pronađe „sistem raspodele kojim će biti svi zadovoljni, pa i radnik". Jedan od autora sistcma nazvao ga je čak „atomskom bombom socijalizma”. Pomenuti sistem, međutim, nije privukao veću pažnju učesnika. Mali broj drugih učesnika koji su o njemu govorili nije mu pruzio ozbiljniju podršku. Istaknuto je da je suviše komplikovan, da lični dohodak tretira kao trošak proizvodnje.

803

OBRACUN I RASPODELA LICNIH DOHODAKA