Gledišta

jedinica zajedno sa Ijudima koji rade u njima” itd. Isticano je (dr J. Tironi) da ukalkulisavanje noriniranih ličnih dohodaka na bazi prosečnog životnog standarda ne protivreči ni Marksovoj teoriji radne vrednosti, Dosta učesnika bilo je protiv navedenih shvatanja. Polazeći od osnovnog koncepta našeg sistema razvoja, istaknuto je, da uvođenje sistema ukalkulisanih Mčnih dohodaka ili sl. obaveza zahteva veliko administriranje, kojeg se mi sve više želimo i nastojimo osloboditi, da se afirmisanjem samoupravljanja gube ostaci najamnih odnosa, da radnik (shvaćeno u širem smislu, tj. ne samo fizički radnik) postaje upravljač, neposredni proizvođač i prvi prisvajač rezultata svog udruženog rada. On postaje subjekt privređivanja, učestvuje u donošenju svih poslovnih odluka, uživa plodove svoga rada ili snosi posledice svog nerada ili neadekvatnog poslovanja. U ovakvim uslovima gube se najamni odnosi i robni karakter radne snage, zbog čega sredstva za proizvodnju ne mogu biti kapital, već samo materijalni uslov egzistencije socijalističke dmštvene zajednice u celini. Zapažena su i mišljenja (dr V. Zeremski) po kojima tr e b a razlikovati samoupravn o-e konomsku od poslovno-tehničke strane preduzeć a. Prema toj koncepciji, nemoguće je naći zajednička merila za sve zaposlene u jednom radnom kolektivu ih radnoj jedinici, kada je sastav objekthmo veoma heterogen (inženjeri, daktilografkinje, čistačice i sl.). Zbog toga raspodelu treba vršiti po tim srodnim grupama. Po našem inišljenju, ovde se evidentno ne shvata funkcija udruženog rada, jer je nemoguće organizovati bilo kakvu proizvodnju u kojoj bi svi bili samo inženjeri ili samo čistačice i sl. žiastupnici „ukalkulisavanja ličnih dohodaka u cenu koštanja” obrazlažu svoj stav neminovnošću reprodukovanja jednog od činilaca procesa proizvodnje radne snage (čime je istovremeno poistovećuju sa ostalim činiocima) i radi mogućnosti poređenja vrednosti na tržištu u odnosu prema inostranim partnerima. U tom smislu i predlažu sledeća tehnička rešenja: da se razhkuje Mčni dohodak koji potiče ~iz cene koštanja” robe d Mčni dohodak ~iz dobiti” radne organizacije, da se razlikuje ukalkuhsani, isplaćeni i ostvareni lični dohodak, zasluženi i nezasluženi lični dohodak i sl. Zastupnici suprotnih gledišta, po kojima lični dohoci ne mogu ulaziti u strukturu cene koštanja, u prilog svog stava navode da bi to bilo protivno logici sistema dohotka; da znači treliranje radne snage kao robe i zahteva kruto administriranje ili privatizaciju (kapitahziranje); da je neracionalno da mi svoje metode obračuna prilagođavarno inostranim, već treba. težiti obrnutom; da Mčni dohoci ostaju u strukturi prodajne cene iz čega se i nadoknađuju, jer se realizacijom vrši realizovanje ukupne mase proizvedene vrednosti, tj. i prenete i novoostvarene; da se lični dohoci ne mogu imapred ukalkulisavati, jer su to onda najamnine ih plate; da

802

BOGDAN ILIC