Gledišta

šće povećanjem kamatne stope, odnosno naglom rcstrikcijom kreditnog volumena depresija je rezultat djejstva ciklično-konjunkturnih kretanja u kojima dominantni utjecaj imaju realni faktori, prvenstveno, superkapitalizacija. 5 ) Kumuliranje prekomjemog investiranja, propraćeno i podržavano inflacijom u doba prosperiteta, prije ili kasnije, dovodi do njegovog sloma, što znači da ovaj zamjenjuje depresija ili relativna stagnacija u kojoj kontrakcija novčanog opticaja predstavlja karakterističnu i logičnu reakciju na dotadašnji inflatorni proces. A tada se, po sili inercije, obilje novca pretvara u oskudicu, suviše likvidna privreda postaje nelikvidna. Međutim, u takvoj situaciji, naročito ako depresija nije uzrokovana monetarnim faktorima, postavIja se pitanje, u kojoj mjeri podržavati deflatornu politiku kao jedan od mogućih instrumenata ekonomske politike? Ali i njena primjena, u borbi protiv inflacije, kao što je siučaj danas kod nas, u procesu stabilizacije privrede, čini nam se ne bi smjela isključiti mogućnost upotrebe reflacionih mjera, kako bi se eventualno stihijsko i kumulativno djejstvo deflacije ograničilo i na taj način održala makar minimalna stopa rasta. Reflacione mjere koje impliciraju vještačko oživljavanje privredne aktivnosti, preko povećanja potražnje, ne znače i negiranje deflatome politike, ali svakako podrazumijevaju davanje privredi takvih (inflatornih) stimula koji neće izazivati nekontroliranu ili većeg razmjera inflaciju, dok će onemogućiti ispoIjavanje neželjenih deflatornih efekata na privredna kretanja. Zaštićivanje od deflatornih utjecaja pomoću reflacionih mjera (kao što su: smanjenje tezauracije novca, smanjenje kamatne stope, ugovaranje dužeg roka otplate kredita i, uopće, liberalnija i fleksibilnija kreditna politika), po našem mišljenju, postaje sve adekvatnija i imperativnija potreba naše današnje monetarno-kreditne politike. Imajući u vidu negativne efekte restriktivne, odnosno deflatorne politike u dosadašnjem periodu sprovođenja privredne reforme, o čemu želimo nešto kasnije govoriti, može se postaviti pitanje, ne plaćamo li suviše visoku cijenu za suzbijanje inflacije radi stabilizacije privrede, interne i eksteme stabilnosti kupovne snage dinara, kao i poboljšavanja odnosa u platnoj bilanci. Da li je preporučljivo i mogućno rigoroznom restriktivnom politikom optimalno zadovoljiti nastojanja i želje u pogledu poboljšanja, odnosno izmjene privredne strukture i uključivanja u svjetsku podjelu rada, kada se dovodi u pitanje stopa rasta? Ako je tačno da stabilnost kupovne snage novca zavisi primarno od stabilnosti privrede u cje-

') Superkapitalizacija je pojam koji se pretežno susrećc u građanskoj ckonomiji, i to u teorijarria cikličnog kretanja, a kojim se oznacava prekomjc r no investiranje, odnosno nenormalno ili prckomjerno formiranje akumulacijc, kojc ide na uštrb odvajanja za ličnu potrošnju.

737

DEFLATORNA POLITIKA I STABILIZACIJA PRIVREDE