Gledišta

II Mjere privredne, odnosno društvene reforme, kao reakcija na proizvedenu privrednu nestabilnost, manifestiranu inflatomim procesima, započele su svoju realizaciju u sjenci restriktivne monetamo-kreditne politike, što je izazvalo opću oskudicu obrtnog kapitala, povećanje zaduženja, odnosno nelikvidnost privrede. Ako je to tačno, nameće se konstatacija da je trenutna stagnacija naše privrede primamo rezultat deflatome, odnosno stroge restriktivne kreditne politike, na jednoj strani, i, u vezi s tim, nedovoljne izgrađenosti postojećeg bankarskog aparata da kroz selektivnu politiku usmjeri plasman svojih sredstava u one grane koje će, sa aspekta stabilizacije i istupanja na svjetsko tržište, dati najveći mogući efekat. Uslijed toga, a naročito zbog odsustva selekcije, restrikcija kredita jednako je pogodila rentabilne i nerentabilne proizvođače, koji su se vrlo izrazito utapali u ~sve naglašeniji privredni samotok i tržišnu stfhiju”. 7 ) Dosadašnja realizacija mjera privredne reforme, dakle, bazirana je, u osnovi, na monetamo-kreditnoj politici, koja je neadekvatno djelovala, postavljajući se jednako prema svim privrednim subjektima, kako onim rentabilnim tako i onim nerentabilnim. Svojom strogošću ona je naglo suzila novčani opticaj, odnosno kreditnu aktivnost, čime je likvidnost privrede, praktički, svedena na onaj nivo koji ne omogućuje normalni tok privrede. lako je monetarno-kreditna politika, koja je primamo djelovala kvantitativnim instmmentima na volumen novca i kredita, dakle, bez prisustva adekvatne selekcije, i koja je imala za osnovni cilj, u periodu saniranja ili stabilizacije privrede, održati postojeći stupanj likvidnosti iz predreformskog perioda, koji bi bio dovoIjan da za izvjesno vrijeme obezbijedi normalnu realizaciju povećane proizvodnje; ona je ipak u jednoj strogoj, nedovoljno odmjerenoj restrikciji kredita ne samo zaustavila daljnju ekspanziju novčanog opticaja već je ovaj svela na nivo koji proizvodi negativne efekte; stagnaciju privrede i destimulaciju proizvodnje. Posmatranjem kretanja novčane mase u procesu stabilizacije, koje u prvom redu pretpostavlja prestrukturiranje privrede, u čemu osnovni teret treba da snosi kreditna politika, ali primjenom instrumenata kvalitativne selekcije, uočljiv je nagli zaokret, rekli bismo, nenormalan prijelaz iz kreditne ekspanzije u kreditnu restrikciju, što je moralo uticati nepovoljno na privredna kretanja. B ) Iz tabele 1. vidi se da je

’) Z. Rakočević, op. cit., str. 1414. s ) Pokušaji nagle kontrakcije kreditne infiacije iii ekspanzije ne mogu se opravdati, po našem mišljenju, ekonomskim efektima, naročito ne u današnjim uvjetima privređivanja. štaviše, ni onda kada je politika deflacije bila skoro permanentno prisutna radi održavanja stabilnosti vrijednosti

739

DEFLATORNA POLITIKA I STABILIZACUA PRIVREDE