Gledišta

suštini izmijenio. I dalje radnik prodaje svoju radnu snagu, a vlasnik prisvaja višak vrijednosti i upravlja njime po svom nahođenju. Alijenacija ne samo što nije iščezla, ona se apsolutizirala. Čitavo društvo transformirano je u ogromni hijerarhijski strukturirani birokratski aparat, u kome svi pojedinci postaju najamni radnici, a vrijednost individualne ličnosti mjeri se njenim položajem u činovničkoj hijerarhiji. 6) Tržište i njegovi mehanizmi zakržljali su u etatističkom sistemu. Zbog toga se ne može više govoriti o Marxovom fetišizmu robe. Međutim, isto onako kako je kapitalistička eksploatacija zamijenjena etatističkom, tako je i fetišizam robe zamijenjen jednim novim oblikom dehumanizacije društva koji sam svojevremeno nazvao fetišizmom čin a. 7 ) Odnosi među Ijudima pojavljuju se ne kao odnosi među robama, već kao odnosi među činovničkim položajima, među činovima. Društvo u kome se sve kupuje i prodaje zamijenjeno je društvom u kome se sve rangira činovima i kompetencijama. U kapitalističkom društvu bogatiji kupiije siromašnijeg, u etatističkom viši činovnik naređuje nižem. U jednom i drugom društvu odnosi među Ijudima bivaju postvareni, Iju dska egzistencija pojedinaca (jednako ~viših” kao i „nižih”) onemogućena, društvena nejednakost sačuvana a s njome i osnovni klasni odnos između eksploatatora i eksploatiranog. SOCIJALISTIČKA ROBNA PROIZVODNJA: SAMOUPRAVNI SOCIJALIZAM Budući da robna proizvodnja vodi do fetišizma robe, a uklanjanje tržišta vodi do fetišizma čina i budući da oboje znači postvarenje Ijudskih odnosa, dehumanizaciju i klasnu eksploataciju, čini se da je neizbježan pesimistički zaključak u pogledu mogućnosti društvene organizacije. Takav je zaključak izveo, na primjer, Max Weber, koji je još prije pola stoljeća predvidio da će socijalistička revolucija dovesti ne do diktature proletarijata, već do diktature birokracije. 8 ) Ukoliko, kako na prvi pogled izgleda, tertium non datur, onda perspektive zaista nisu ružičaste. Međutim, pogreška u zaključivanju upravo i jest u tome što je data i treća mogućnost. Da budem oprezniji: bar jedna treća mogućnost. Historijski je ta treća

6 ) U međunarodnim odnosima ta apsolutna birokratizacija društva prirodno se ispoljava kao logka velike sile, kako to uvjerljivo pokazuje okupacija Cehoslovačke u trenutku kad je pisan ovaj tekst. 7 ) Vidi moju knjigu Ekonomska teorija planske privrede, ~Kultura'', Beograd, 1961, pogl. 5—C. 8 ) Usp. M. Đurić, Sociologija Maxa Webera, Matica hrvatska, Zagreb, 1964, str. 168.

1324

DR BRANKO HORVAT