Gledišta

hvata se štrajkova čiji je krajnji domet, u osnovi, samo poboljšanje uslova materijalne egzistencije. Marks a i Lenjin (koji je dopuštao mogućnost štrajkova kao vid otpora radništva birokratiji) videli su u štrajkovima niži, nerazvijeniji oblik klasne borbe, za korekcije najamnih odnosa, dok jedino putem političkog organizov a n j a mogu posegnuti za ruše n j e m najamnih odnosa. 20 ) Kao što se kmet nije mogao osloboditi u okviru feuda, niti proleter u kapitalističkoj fabrici, tako se ni savremeni proizvođač ne može emancipovati samo u okviru svoje radne organizacije niti bilo koje druge parcijalne društvene strukture. U uslovima kada je inicijativa masa sputana dolazi do procesa depolitizacije i privatizacije društvenih grupa i pojedinaca (što je u stvari samo negativan način političke egzistencije). Narod, umesto da bude subjekt političkog života, biva degradiran na poziciju „mase", ili, kako je ovu gorku istinu svojevremeno metaforično izrazio A. Blok -—• mnogonožje. „Mase i politička manipulacija” razmišlja u vremenu sadašnjem K. Kosik „međusobno su povezane. Ko kaže mase bilo partijske ili nepartijske pretpostavlja određen sistem, u kome se velikom broju Ijudi („mase”) osporava vlastita politička voIja, da bi mogla biti nametana spolja tuđa volja, u kojoj čovek ne postoji kao su b j ek t političkih događaja, tj. političkog mišljenja i odlučivanja, građanskih prava i dužnosti, već samo kao ob j ek t političke manipulacije." 2l ) Apatija je utoliko veća ukoliko na svetlost dana iskrsavaju neke pojave koje odudaraju ne samo od toga kako „obični” Ijudi shvataju socijalizam, nego čak i od oficijelne ideologije. Ljudi se, normalno, pitaju št a je to što se zbiva i če m u sve to vodi. Kriza ciljeva proleterskog pokreta rađa se iz opšte krize savremenog sveta, ne samo kapitalističkog Zapada već i krize u komunističkom pokretu. Nad pokušaje očovečenja savremene civilizacije nadvija se ogoljena sila. Kriza ciljeva revolucionarnog pokreta u stvari je kriza mogućnosti ostvarenja socijalizma kao Ijudske zajednice. Sukob velikih ideala i štimunga kratkoročnog sitničarenja, kao zamene za gubitak perspektive buduće izgradnje društva, prati razmah hipokrizij e. 22 ) Ne-

2°) Vidi; Marks. Beda filozofije, izdanje ''Kultura'', Beograd 1946, str. 154—155; Lenjin, Šta da se radi, Izabrana dela, izdanje "Kultura", Beograd 1960, knjiga IV, str. 329. i knjiga XIV, str. 439—449. i 705—706. Zanimljiv podatak jeste da su štrajkovi radnika u Kini f zakonom dozvoljeno sredstvo razresavanja "suprotnosti među Ijudima" (E. Snou, Kina . str. 224). O štrajkovima u Jugoslaviji vidi: Obustave rada Studija N. Jovanova sa diskusijom, izdanje Centra za političke studije i obrazovanje, Beograd 1967. 2«) K. Kosik, Naša današnja kriza, „Književne novine", Beograd, br. 335, 31. VIII 1968. 22) Vidi: M. Ekmečić. Teze za dijalog, "Lica", Sarajevo, juni—juli 1968, br. B—9.

1344

■NEBOJSA POPOV