Godišnjak Kralj. Srba, Hrvata i Slovenaca za 1926 god.

368 GODIŠNJAK KRALJEVINE 8.Н. 8.

зет ·brojnog naziva imaju i specijalne (napr. 8 puk „Kneza Aleksandra“, 21. „Čehoslovački“ i t. d.).

Konjica ima:4 brigađe, 8 pukova, i puk garde, i 16 eskadrona u svakoj diviziji. | ..

Artilerija ima: 32 puka poljske artiljerije svaki puk od 3 diviziona od po 2 baterije od 4 topa. Pukovi su formirani i u 16 brigada. Dalje: 2 diviziona konjič. artiljerije od po 3 baterije od 4 topa svaka, 4 puka armiske teške artiljerije od po 3 diviziona sa 2 baterije od 4 topa, 1 puk tvrđavske artiljerije od 3.bataljona od po 3 čete i 1 parkove čete, 48 sekcija (na svaki pešad. puk po jedna) topova 37 mm.

Tehničke trupe (inžinjerija): 4 komande armiskih tehničkih trupa, 4 bataljona pionira, 2 bat. pontonira, 1 minera, 1 telegrafista, 1 fotoelektričara, 4 sekcije golubije pošte, 1 puk železničara i 1 batalion pirotehničara. .

Aeronautika: 4 aeronautičke komande (od kojih dve u projektu), 4 eskadrile, na svaku armiju po jedna, ca 60 aparata ukupno.

Policija deli se na žandarmeriju i graničnu trupu. Prva ima 20.000 ljudi, druga 10.000.

Rekrutovanje je čisto nacionalno. Vrši se po načelu da u jednoj jedinici služe mladići iz raznih krajeva i narodnosti, a u cilju: da vojska bude narodna škola. |

Služenje u vojsci obavezno je za svakog građanina Jugoslavije on osamnaeste pado pedesete godine, ito: tri godine u „Mladoj Gardi“ (od osamnaeste do dvadesete godine), deset godina u prvom pozivu (od dvađesetprve do trideset pr ve gođine), sedam gođina u drugom pozivu i sedam godina u trećem pozivu, i 5 godina u „Staroj Gardi“. Rok služenja počinje od stupanja u 1. poziv i traje 18 meseci za pešadiju i dve godine za ostale rodove vojske. Broj svake klase iznosi po 90.000.ljudi.

Za slučaj rata Jugoslavija može opremiti milion i dve stotine hiljada ljudi.

RATNA MORNARICA.

Ratna Mornarica Srba, Hrvata i Slovenaca je tek začetak jedne prave mornarice, nove pomorske sile Južnih Slovena.

Narod na jadranskoj obali bavio se je od najstarijih vremena pomorstvom, te su već i stari Ilirci, koji su pre dolaska Slovena na istočnu obalu „Jadrana živeli u tom području, bili opasni neprijatelji Rimljana na moru.

I slavenski je se narod, posle svog dolaska na obalu ovog toplog mora, uputio u pomorski život, zanat i u borbu na ovom elementu. Istorija Venecije govori nam o stalnim borbama sa gusarima Neretljana i Dalmatinaca.

Jaču državnu mornaricu imali su Hrvati, za vreme svojih kraljeva narodne krvi, a o toj jakoj hrvatskoj mornarici govore nam i pisci Vizantije.

Pomorci iz ovih krajeva služili su za vreme kad nisu imali sopstvenu mornaricu, u stranim vojnim flotama, uzimani često i nasilno za takav posao a Mlečani su za mnoga od svojih najboljih preduzeća i uspeha na moru, imali zahvaliti svojim dalmatinskim, pomorskim vojnicima, južnim Slovenima

Ovi su asno učestvovali na svojim brodovima, pod mletačkim kraljevim lavom, a Du:rovčani i pod svojom zastavom, u borbama protivu Turaka, na primer i u bitci kod Lepanta.