Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije

svijetozrilenia«. Karakteristika ie današniega cionističkoca Dokreta, da se od nekoliko komponenata spaia u iednu rezultan“ii, I da može provesti ovu rezultaintu pozitivno, postao ic CiOlizam dielo odgoie, koje prije svega hoće, da psihologiju židovstva očisti i oslobodi od sve veće asimilaciie duha. Sto ie dakle »cionizam kao svijetozrijenie«” Prije svega unutarnja i izvania borba protiv naše maidublie i najniže asimilacijs t. zV. asimilaciie vrijednosti (Wertassimilation — Brod, Weltsch), koju vrlo malo ljudi sviiesno spoznaju. Mi smo u eksilu izgubili i zaboravili pra-naivno-uistinu-židovsko, te smo maprotiv usvojili obiliežia, koja nisu ni židovska, ni ariiska, nego koja su se razvila kao produkt naše duševne i nacionalne neslobodc i našesca zatvorenog, abnormalnogr života u cetu. ] tako ih imade mnogo, koji teže za ariiskim ili za kršćanskim osobinama, običajima i načinom, dakle za tudjim duševnim životom. Svijesno ili nesvijesno ih počiniu oponašati, a naiposliic ih i sam; raširuju. Drugi opet iz gadienja i prezira prema ariiskom, kršćanskom poprimaiu samo židovsko, bez kritike. Zaboravliceno svoje židovstvo nameću sebi silom, a da ca n dovode ıi sklad ni sa sadašniosti ni sa samim sobom, te bez unutarnjece Osiccaja za Hi.

»Cionizam kao svijetozriienje« iest »zlatni rez« duševne renesanse Židovstva sadašniosti. »Cionizam kao svijetozriienie« traži povratak k pražidovskomu, ne k ukočenomi, mrtvotmi negzo k slobodnom, k živom!

Da se to postigne, ne dostaie, da omladina za tim teži. nego treba da upozna sve Židovske vrednofe, pravi produkt židovskoga znauia i mišlievja, da ca razumiie, da se udubi u ni, te da ca kritično prozrije. Onda se u nioji budi nesvijesno, instinktivno-pravo Židovsko, te ona dolazi s osjećajem, s razumiievanjiem k pravome židovstvu. Ona će onda da promatra sva pitanmia, bilo u duševnom ili nacionalnom, vierskom ili socijalnom, privrednom i kulturnom pogledu, da ih prosudi s cionističkoga gledišta. Ona će se tada kretati u okviru ideia židovskih mislioca, socioloca, filozofa i teoretičara.

Odgoja omladinskih grupa ne smiie da bude ovdie Ograničena, nezo treba da nekom, koji se zanima za glazbu, slikarstvo. umjetnost, poeziiu itd. dade mogućnosti. da se snadie i ui tim gcranama..

U omlađinskom pokretu uzima se dabome i neki stav prema problemima svijeta, da može omladina s jiedme sfrane samostalno prosudiivati i učiti da misli, s druge strane. da bude upućena u sve glavne probleme. ali sve to treba da se doza dia sa židovskoga cledišta u okviru »cionizma kao svijetozrijenia«. Ako. se n. pr. omladina uputi u socijalizam, treba da +o vođa (referent) učini posve povijiesno. te istodobno upozori na socijalizam maše bibliie. proroka itd. On ne smiie i ne treba na žalost se to vrlo često dogadia — pokazivati putove kon-

202