Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije

Pavao Werlheim : Palestina i njezina kultura u pet tisućljeća. (Svršetak). IV. IZRAELITSKO DOBA.

Sredinom trinmaestoga stolieća pr. Kr. uspješno osvaiaju Palestinu izraelska plemena, koja se povratiše u Palestinu iz eksila u Egiptu. Poviiest nam umiie da priča o borbama s Kanaancima i o boievima naroda izraelskoga s različitim drugim narodima (Filisteicima, Amonićanima, Moablianima i drugima), ali malo o kulturnom dielovaniu Izraelaca u Palestini. O tomu najviše saznajemo arheološkim istraživanjem. Saznaiemo dosta i iz vierskih izvora, ali ovi nijesu kritički i za znanost dosta pouzdani.

Znademo, da su Izraelci vodili teške borbe s Kanaancima. Kanaanci su gradili za ono vriieme Čvrste tvrdie, ali ie borba ipak za Izraelce bila uspješna. Izraelci su naselili mnocza Dpusta zemljišta, a ma mnogim su miestima živjeli pomiješami s autohtonima.

Da promotrimo naiprije, kako su Izraelci gradili utvrde. U Megidu ie nadien zid neke tvrdje, koja je bila sigurno cradiena u doba Salamuna. Opasivao ie prostor od 60% 40 m površine. Bio ic oštrih uglova, ier se sastoiao od velikog i opsicčenog kamenia, koje ie bilo vezano vapnom. Nekoje ie kamenic bilo i nazublieno. Zid ie svagdie točno izravnan, a bio ie do 2 m debliine i 25—3 m visine. Tako se cradile tvrdie posvuda po Palestini. Vidi se veliki napredak, i to u upotrebi vapna. UL! graditelistvu su bili učitelii Izraelcima Feničani, za koie znamo iz bibliie, da su gradili Salamunov hram. Zidovi se niiesu tako razvili u graditelistvu, kao okolni Egipćani, Babilonci, Feničani i drugi, radi viere, koja ih ie u tom skučavala pa konačno i radi neprestanih većih i manjih okršajeva sa susiednim narodima. Za opstanak izraelaca vrlo ie važna njihova viera, jer iii je mnogo puta pomogla od narodnogza raspa (egipatski. babilonski eksil, Antioh ...). Židovska ie prva monoteistička viera na zemlii i prva, koja štuie nevidliivo božanstvo. U tome ic silni umni progres. Ostali si narodi niiesu mogli zamisliti ncekoga, koji sviietom vlada i upravlia (Bog), a nije pipliiv. Viera ie Izraelaca toliko duboko zašla u narodne običaie i poimove. toliko se povezala s narodnošću, da se ne može od nie više odijeliti. Viera ie ta narodu ulijevala hrabrosti u niecovim naite= žim časovima i učinila od nieca iunaka nevierojatnih mogncnosti (Juda Makabi i drugi). Samo tako se može protumačiti. da se posliie razdiobe duže održala iudeiska država, kola miic

204