Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije

Ooo

U prednioi Aziji izmedju rijeka Eutrata i "Tigrisa nalazimo oko 3600 godina prije Hrista visoku kulturu, kulturu, koja ic rodila židovsku kulturu. Tu kulturu nazivamo »semitskom« jer su je stvorili narodi, koji su govorili semitskim jezikom. Semitske rase mema i iniie je nikad bilo, kao što nikad mije bilo ariiske rase.

Židovska mitoloviia i »pogled na svijet« plod ic semitskc kulture, zato je riužno. da barem u najkracim crtama opišenio ovu kulturu. Kako se je ta kultura razvijala ne znamo. Mi ne možemo da pratimo razvitak nien, kako nam ie to moguće kod Niiemaca ili Taliiana ili koieg drugoc evropskog naroda. Kod Talijana na primier možemo da pratimo tačno, kako se is od siarih Rimliana razviiala kultura preko renesanse do danas, Kod Nijemaca vidimo kako se od Cimbra i Teutona razvio nared, koji je čoviečanstvu dao Beethovena i Nietzschea. Kod Babilonaca stojimo kao u galeriji ili muzeju, ne znamo odakle i kako smo došli, naiednom rasvijetlile su se dvorane i mi gledamo i vidimo kulturu, koja ie trebala barem 2000 godina, da dodje do onoga stupnja, na koiem smo je našli.

Dviie su države bile u ono vrijeme u Mezopotamiji: Sumer |; Akkad. O državi Sumer ne zmamo Hišta, osim da ie odanle došlo pismo: koje su rase i kojeg jezika bili Sumeri ne znamo. — No zato znamo više o akkadskoi kulturi ili kako ie se naziva općenito »starobabilonskoj«. Za vrijeme kralia Sarcona ]. (2%00.) poznavala se astronomija, a na Hnienom tcmelju izradien ie već onda tačno seksacezimalni način računania, koji počiva na broikama 6, 12, 60. Mi ioš danas račumamo na isti način. Godina diieli se u 2XoG mjeseci, mjesec u 5%6 dana, dan u 4>*X6 sati, sat u 10X%6 minuta, minuta u 106 sekunda. Kružnicu diielimo po istom sistemu. Bablionska ie miera tucet, šok, eros. Umietnost, znanost i trgovina cvale su. (statke ove široke kulture možemo prosuditi po stupu kralia Naram—<Zina, po pečatu kralia Sargona i drugim spomenicima. Sačuvale su se pločice iz škola, modeli za craviranie, botaničke liste id.

Oko cod. 2700. propada ova država. a na nieno mijesto provaliuiu susiedni narodi. I kao što je klasična rimska kultura doživiela svoiu propast i dolazak barbara, a onda nakom nekoliko stolieća svoju renesansu, teko ie i ova semitska klasična kultura doživiela svoiu renesamsu. Hamurabi wiedinio ie Mezopotamiju i učinio Babilon glavnim gradom. „Pod njegovom vladom opet ie procvala babilomska kultura, ovai puta kao nikada priie ni posliie.

U njegovom clasovitom zakoniku naći ćemo zapoviedi. propisa i zakona, kakvih nema u rimskom, koji je nastao 2000 godina iza nisgca. Hamurabi nalaže, da liiečnik smije tražiti samo tako velik honorar, koliko ea može- snositi pacijent, #0-

227