Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije

ske radnike. Ovakvo zemliište, doduše vlasništvo Židova, ali obrađivano od Arapa, ioš niie pravo Žžidovsko tlo.

Ovakav zemlioposjiednik, koji se služi plaćenim radom, i 10 naičešće nežidovskim, obično ne odgaja djecu za zemlioradniu. Stoga smo morali doživieti, da ie cvijet mladoga naraštaijia ostavio koloniie: često su ostavili i selo i grad pa otišli izvan Palestine studirati. Je li to narodno gospodarstvo? Kakvi li su to izgledi za naselienie naroda?

Samo zakupni ugovor s Keren Kayemethom, mnosiocem naše agrarne politike, koji vrši u isti mah otkup i nacionalizaciiu zemlie, može da osigura stvaranie zdravoga zemlioradničkoga staleža. On daie pojedincu ili crupi toliko zemlie, koliko dostaie za Život i koliko može obrađivati bez plaćenoga rada. Dok dakle u jednu ruku štiti ozbilinogza zemlioradnika od prevelikih izdataka za kupovinu i amelioraciiu tla, dotle veže u drugu ruku seliaka sa zemliom ne dajući mu, da možda upotriiebi prvu priliku za likvidaciju gospodarstva, za selienje u grad ili čak u inostranstvo.

Tako nas ie stvamo razmatranie agrarmoga problema dovelo do nužnoga suda, da se bez otkupa tla u velikom isfilu i bez nacionalizacije zemljišta, t. . bez Keren Kayemetha ne može stvoriti zdravo Židovsko selo u Palestini.

Kako ie s zradskim zemljištem?” U gradu su dosad zemljište u većoi mieri kupovali samo privatnici, ier ie Keren Kayemeth imao premalo sredstava, da i u gradovima stiče Veće DoVvrŠine. Gradski ie posjed KKLa tako neznatan, da ni ı kome pogledu me može uticati na gradske zemliišnu politiku. I zasta, iao nama, Što se zradsko zemliište nalazi u rukama pojedinaca! Priie smo govorili: Zašto ne? Neka privatnici kupuju gradsko zemliište; Narodni Fond ima da stiče samo seoska zemliišta. U posliednim smo međuto Szodinama, uporedo s razvitkom palestinskih gradova, imali mnogo da trpimo zbog spekulaciie zemliom. Niič samo u tome zlo, što se ovom spekulaciiom bogate Arapi, što mabiianiem cijena židovski novac leti u arapske džepove. I)o toga pitania stoji čitavo gradsko gospOdarstvo, a naročito eksistenciia radnih elemenata u novim ŽidovVskim gcradovima. Tko ima oči u glavi, poznaje posliedice visoke cijene zemljišta, koja uzrokuje nepodnošliivu stanarinu. To ie zaista "pitanie narodmoga zdravlia, društvenoga i nacionalnoga „morala, . zdravoga narodnogza gospodarstva! Gradsko se naselienie pri takvom staniu stvari ne može dugo održati, ako je čitavo zemliište u rukama privatnika. Kad bi KKL imao više gradskogza zemlišta, mogao bi zanatliiama uz malenu zakupninu iznaimiti gradilišta. a oni bi mogli tamo da sagrade zračne, sunčame, sviietle kućice s malenim baštama. Time bi novi židovski grad u Erec Jisraelu dobio druzo lice.

U nastainim se godinama dakako ne će gradsko zemljište nacionalizirati. ali ie iasno., da KKL, mora nastoiati, kako bi nastavliaiući dosadašnie liiepe početfke (Nordliia, Borohov. Tel Nordau, Je-

312

i

7 O ;

O SOTOOVEVUUULOLOy_ WA UVA,