Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije, Sep 15, 1928, page 219

zemlioradniu. Ostali viežbahu ribolov i brodarenie. Pokret ojača, broi drugova ponaraste. Postade snažnom Žželia, da se uprkos svim teškoćama treba odvažiti na polazak. Trumpeldor je svladavao: me valia da se iednostavno pode bez reda ı razuma. Ponaiprije treba da oiačamo našu poziciiu i da saznamo, što zemljia- sada od das ište. Čekat ćemo ioš neko vrijeme.

I Trumpeldor pođe kao poslanik drugova ma put, u Palestinu, da izvidi prilike u zemlji i mogućnosti sistematskog uselienia. Biiaše to lieti 1918. u doba strahota u Wusiii, za ere Petlinre, Deniikina, Vrangela. Židovstvo ie grozotno krvarilo. U to doba stade da se širi glas o židovskoi vladi u Palestini. Ove — neosnovane vijesti elektriziraše atmosferu propasti i opustošenia, u koOijoj biiahu živieli Židovi Ukrajine i Južne Wusiie. Tek meki, poledinc:, medu niima Trumpeldor, upozoravahu, koliko su pogibeline ovakve lažne glasine. Meduto stigoše mnoštva Židova na Krim, da se s nie zovih obala odbiiu put obećane zemlie. Težnia, da se pode, postade u halucia upravo nesavladivom, pa alndDSe da se spremaiu na Dut.

Lieti 1919. ne bilaše ioš veza s Carigradom. Gidiekad usidrio bi se kod obala Krima koji ratni brod, što ic doplovio iz Carigrada ili bi sa Krima otplovio onamo. Gospodar :sviiu luka bila ie tada flota antantinih vlasti. Bijiaše nemoguće dobiti dopuštenie za Drcvoz. Trumpeldor ie putujući u Carigrad dopro do Sevastopolja, Oboružan, tako reći, svoiim dokumentima od Židovske legiie, pode

sa 6 drugova na ratni brod, što se usidrio nedaleko obale, i za dva-. deset časaka imao ie i dopuštenie za prevoz. U augustu već ic putovao dalie.

Tada se usudiše omanie naše grupe da u barkasama dodi čak do Carigrada.

Bijasmo petorica; broiem toliko koliko i turskih kriomčara u Čijem smo jiedreniaku plovili. Ovo biiaše drugi naš pokušali. Nedieliu dana pred tim dogovorismo se s Turcima, da će nas njihov iedreniak čekati na otvorenom moru. Noću zaplovismo na SDpOortiskom čamcu. Tražili smo posvuda, a nigdie da nadeš tursku barkasu. Ovai puta biiasmo bolie sreće. Jedan sat veslania od obaicč naidesmo na turski iedreniak. Beskraina biiaše naša radost, kad se uspesmo ı barkasu, koia treba da nas ponese u Carigrad, upravo kao da smo već stigli u sigurnu luku...

Put, koji parobrod prevaliuie za dva dana, potrajao ic šest dana. Trećegca dana biiesnila ie divlia bura i naši turski brodari očaiavahu. A šestoga dana iskrcaše mas ovi naši »prijatelji« ma aziiskoi obali. ;

Odavle smo piešačili — bez iela a počesto bez pića da utišamo žed — tri dana, dok na kraiun dođosmo do nekog miesta, ı kolem Žživliaše nekoliko španiolskih porodica. Ime se toga mijesta, »Mesila hadaša«, održalo u uspomeni haluca. Dam zatim odvećzosmo se kolima natovarenim drvom do Skutaria., a odavle u Carigrad, gdie nađosmo Trumpeldora. Nilie bio sam. Mnogi biiahu VEĆ roFut nas doprli do Carigrada. Neprestano stizavahu malene grure haluca. Za kratko vriieme skupilo se tude na dviiesta mladih liudi, što muškaraca što žena. Stanie postade teško. Poći dalie tl

219