Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije

hovu snagu i tako ie povisuin, da iz istovrsnog i jednosmjernog djclovania nastaiu harmonička ljudska djela. Iz zajedničkog mnazora naroda, iz medusobnog djelovania i oplodenja raste polazano Zzrada, u kojoi ljudstvo skuplia sve što je našlo i stvorilo sveto, istimito i liiepo, raste polacano hram ljudske kulture.

Istiniti nacionalizam nosi ı sebi spoznaiu raznovrsnosti i iednakopravnosti naroda. Proftivno tome šovinist ne priznaje iednakopravnost. ŠOvinizam baš ie protivno od nacionalizma. Njiegov cili niie savez naroda, nezo cospodstvo lednoca naroda nad ostalima. On ne će ono mijesto, koje njemu u Životu naroda pripada, pa da bude slobodan, već on hoće nametnuti svim narodima Žživofni zakon i razvitak svoga naroda. On traži uništenie svih stranih i posebnih kultura, a hoće, kao i kosmopolitizam, da napor sviju lindi skrene u samo, iedan pravac i da ih mora i može u samo jednu formu stisnuti. Cili šovinizma iest kao i onai kozmopolitizma, raskomada-– nje svih nacionalnih životnih oblika u iedan kaos, ali protivno kozmopolitizmu treba tu da silovito vlada duh vlastitoga naroda. Kao što se ne mogu složiti nacionalizam i Šovinizam, tako se ne mogn složiti ni njihovi cilievi,

Socčiializam je fakav gospodarstveni sistem, koji traži pravičnost i istinsku čovječnost, a hoće gospodarski život srediti uopće, i to po određenom plant tako, da zamiieni privatno vlasniŠtVO općim. Socijalizam je Zapravo narodno gospodarstvo: u pravom smislu riječi gospodarstvo na određeni način provođeno Do cjelokupnom narodu i za ni. „Socijalist traži za sada promienu ZOspodarskih prilika. Jasno, temelji pravo SVOga nastojanja na siglrnosti, da će time služiti kulturnom napretku ljudi. On hoće ljudstvo iz današnjez stania nekulture dovesti na Viši stepen kulture i žjvota. Dok danas kuliurni razvitak poledinca mora biti otkupljen neizrecivom patniom mnogih hiliada, hoće socijalist učiniti kulturu općim dobrom liuadstva.

Za socijalistu, koji si je postavio ciliem: bolin budućnost iiudstva. pitanie ie kosmopolitizma ili internacionalizma, uništenie vrsta ili održanje vrsta, samo pitanie svrsishodnosti. On ima da ispita, na koji će način Dolie koristiti budnćnosti liudstva. Spoznaja, da samo Za Život sposobni narodi osignravaju kulturni razvitak, učinila ie, da se socijalist svagdie iziavio za internacionalizam, a profiv antinacionalizma. Sociializam istupio je prvi za samoodređenie malih, potištenih naroda i njegova se organizaciia zvala internacionala, a ne antinacionala. -

O našem pitanju, koje ie svojevremeno igralo tako važnu ulogu u debatama socijalista, izrazila su se dva vođa ovako:

Engelbert Pernerstorfer napisao jie u »Sozialistische Monatsheite« (1905. II.): »Ne ćemo da radimo samo na tome, kako bi liadi liudski stanovali, odijevali se i hranili, već da udjielom na

264