Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije

saradnju inače heterogenih elemenata, ı da je zov »za radnu Palestinu« skrenuo na čitavom svijetu interes vrlo važnog dijela naroda, radnika, na narodnu budućnost u Palestini. Stvoren je radnički » Jewish Agency for Palestime«. j

Kongres Je bio u neku ruku predradnja za organizaciju židovskih radnika na čitavome svijetu. Jer nije došlo do te organizacije, iz već spomenutih razloga, židovsko je radništvo, zasad, zastalo wa Po Puta. Ali ono je spremno da do kraja pokroči tim putem. To je naša velika nada ı osim radosti, što, je palestinska misao zahvatila velike krugove.

A mi? Nemamo židovskog: radništva koje bi bilo svijesno svog poziva. Imade u nas, kao u mnogih primitivnih sredina, »lumpenproletarijata« Što teži — koje li ironije! — za buržoaskim ciljem udobnog ı neodgovornog živovanja. Taj naš proletarijat daleko je od spoznaje svetosti rada. Ko radi, rob je Jačega, misli naša malovaroška sredina. Hegemoniju rada što je, iako uz znatne teškoće, hoće da provedu židovski radnici u Palestini, jedva će ko moći kod nas ispravno da shvati. Što su, dakle, naše veze sa svijesnim židovskim radništvom koje gradi radnu domaju u Palestini i, povrh toga, okuplja oko sebe sve napredne elemente koji žele da se stvori ovakva domaja? Zar samo idejne, ideološke ili simpatizerske? U stvari, mi smo građanski demokrate, nacionalci koji u svojoj mladosti imadu interesa za socijalna pitanja, ı koji se zalažu za obnovu društva. Ali s vremenom ulazimo u građansko društvo i, s više ili manje sreće, postizavamo ı osvajamo pozicije. Ako nam uspije pothvat, preobrazićemo se naskoro u stubove društva, ı branićemo ga, onakvo kakvo jest, ako bi se ko usudio da posumnja u njegove ispravne temelje. A ako ne uspije da se udomimo u ovim prilikama, proglasiće nas »neprijateljima puka«, ı ostaće nam nada mladih dana ovijena grorčinom neuspjeha.

Može li se samo tako da shvati suština previranja što je najjasnije došlo kod nas do izražaja osnivanjem Hapoel hacaira 1925 godine? Tu treba zahvatiti opet u naše dnevno bivanje ı izjaviti da su motivi tog, za naše prilike neobičnog grupisanja, bili, u prvom redu, u protivnosti i nezadovo!;stvu onim cionizmom koji se smirio s danim mogućnostima. Kraj toga nismo bili izolovani ni od događaja u velikom židovskom svijetu u kojemu život ključa i stvara sveudilj nove forme. Gordonovi spisi dali su sadržaja našemu htijenju. Povezanost sa zemljom otaca kao da je najednoć postala logično rješenje svih socijalnih pitanja i galutskih situacija. Povezanost u radu s palestinskim radnikom, svijest da smo ı mi ravnopravni ı punovažni članovi Židovske zajednice, dale su nam snage da odvažno istupamo za ideju koju smo usvojili. Veselje da učestvujemo u izgradnji, odgovorni sv9JOj savjesti ı simpatijama za radnu Palestinu, zahvaćeni bujicom napretka radne zajednice u Palestini, mi smo smogli toliko pouzdanja u svoje mladačko preganje, da najzad za galutsko bivanje oko nas nije preostalo ništa. Sve je bilo ustremljeno prema cilju: radnoj Palestini. Raspačavanje dionica Rad-

12