Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije

17 km, te obuhvata oko 928 kv. km. Najveća njegova dubina leži oko 500 m ispod morske razine. Mrtvo More ostatak je mnogo većeg jezera kojemu jc razina bila za 430 m viša od današnje. Zbog stalnog pritjecanja vode ı jakeg :sparivanja, voda je vrlo slana, gorka, masna ı Jetka. Ona sadrži 21 —2/26 soli, dakle je 8 puta gušća od vode Jadranskog Mora. Gustoća vode je tolika (1,116) da svježe Jaje ne može u njoj da potone. Žato Je ı kupanje u Mrtvoni Moru neobičan doživljaj. Glasoviti geograf Sven Hedin opisuje to kupanje ovako: »Zašao sam u vodu. Ali što je to? Gubim tlo pod nogama, a ipak ne tonem, već hodam uspravno dalje vodom! Ova šetnja kroz vodu umara. “ato kušam da zapliyam kroz talase Mrtvog Mora. No gle čuda! Voda me nosi, a noge ne mogu nikako da uronim. Moje noge lomataju uzduhom takc nespretno, da se ljudi na obali previjaju od smijeha. U Mrtvom se Moru uopće ne može plivati! Možeš jedino ležati na leđima ı rukama udarati po vodi, ako želiš da se pomakneš. Voda je topla kao uzduh. Jedva osjećaš dodir s vodom

POLUOTOK S KREDNIM NASLAGAMA

i čini ti se da slobodno lebdiš. Tako počivaš na vodi kao na sipini najfinijeg pijeska ili na naslagi najfinijeg pamuka. Glava, ruke, noge ı veći dio 'ijela su izvan vode. Još samo Jastuk kao uzglavlje ı mogao bih mirno da prespavam svoj popodnevni odmor na pučini Mrtvog Mora....«

Okolica Mrtvog Mora je veličajna ı jezovita. Silne stijene uzdižu sec poput golemih kulisa neposredno iz mora, a grozna pustoš i tišina vladaju na njegovim obalama. Sa dna Mrtvog Mora otkida se asfalt i pliva na površini; na njegovim obalama imade naslaga ı cijelih brecova kamenite ili kuhinjske soli, zatim nalazišta gipsa ı salitre; nadalje izvora nafte ı petroleja.

Tu imade toplih i mineralnih izvora, lave ı mrtvih kratera, a nisu rijetki potresni pojavi. Sve nas to sjeća vulkanske djelatnosti kojoj su pali kao žrtve biblijski gradovi Sodom ı Gomora.

Na vrletnoj stijeni, 517 m nad licem Mrtvog Mora, vide se ruševine junačkog gnijezda Masade. Historik Josip Flavije priča da su posiije pada Jerusalema, 70 godine, Junačina Simon Bar Giora ı Eleazar, u tvrđavi Mlasadi Još gotovo tri godine prkosili rimskoj premoći. Ali kada zatočnici slobode

38