Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije

votnu misiju, ı tražila da proširi svoju vlast ı grane svoga rada u gospodarstvu. Dolaskom radničke zajednice, prve komune, na zemljiste Um uni, današnje Daganije (u god. 1911) da polože temelj samostalnom gospodarstvu Jevrejskog radnika u Zemlji, počela je borba drugarice s ovom komunomi za učešće u radovima gospodarstva. Jedina drugarica u komuni između šesnaest drugova iznijela je zahtjev da komuna spremi za sebe i produkte za prehranu radnika uvođenjem povrtljarstva i gajenjem Žživadi; ove grane rada omogućiće da se u komunu primi još jedna havera — i njih dvije će raditi naizmjence vani i u kuhinji koja umara i dosađuje. U prvo vrijeme nije se obraćala pažnja na zahtjev havere, ali otkad je nabavljena prva krava, arapska, iznova je havera branila svom snagom svoje pravo. Ona je zatražila, da se muzenje krave preda u njene ruke. Međutim, briga za gospodarstvo bila je toliko velika i odgovorna kod svih članova komune i odlučili su, da nipošto ne povjere haveri ovako značajan posao, neka i ne dođe u dodir sa kravom. Jer to bi moglo da donese prokletstvo na mlijeko. Stoga 10J nisu dali ni mogućnost da izuči taj posao, i »mljekarstvo« je predano jednom drugu. Ovaj događaj kao i protivnost drugova da se uvedu grane dvorišnog gospodarstva, iako iz objektivnih razloga kao na pr. nedostatak sredstava za natapanje, prouzrokovale su da je havera ostavila mjesto.

Svom snagom borile su se drugarice za pravo rada u poljima. Kad god su bile pozvane radnice u kuhinje naseobina — u Sedžeri, Ben Šemenu, Mig. dalu — stavile bi kao prvi uslov da će im uprava naseobine iza polugodišnjeg rada u kuhinji dati mogućnost za sve poljske radove. Nadglednici naseobina u času kad su trebale radnice za kuhinju pristali bi na uvjet, al: su ih kasnije na različite načine izigravali i produživali kojekakvim smicalicama njihov rok u kuhinji.

Sarajevo S hebrejshoga Jahov Maestro

JAKOV MAESTRO: AHAD HAAMOVA PISMA

Šest svezaka Ahad Haamovih pisama obuhvataju 1687 listova upućenih biojnim savremenim književnicima, javnim radnicima i ustanovama u razdoblju od 25 godina, od 1896 do 1921. Pisma upotpunjuju i osvjetljuja zbirku njegovih članaka, polemika i eseja 41 parašat derahim. Ko se bavi razvojem novohebrejske literature i istorijatom novog obnovnog jevrejskog pokreta, naći će u tim pismima vrlo mnogo dragocjenog gradiva. Povrh svega pisma daju uvid u /ičnost Ahad Haama.

Vjerujemo da se Ahad Haam teško odlučio da objavi ova pisma. MoTao Je popustitt na nagovor svojih najbližih prijatelja ı saradnika. Bilo je

44