Jugoslovenski Rotar

nutim odnosima, niti da analizirm, šta se može u svim tim pravcima još učiniti, te Što bi mi trebali da učinimo. Tema koja mi je stavljena toliko je uska, da bi se mogla svršiti sa nekoliko rečenica, ali ipak sam smatrao, da je potrebno, da prelazim od opšteg na specijalno, dakle od ciljeva rotarstva preko naSeg komponentnog odbora na program tada toga odbora. R. I. izdao Je dodatak pomenutoj brošuri, koja sadrži predioge za klupske programe prema članu VIII, al. 5 uzornih klupskih pravila koji glasi: „Dužnost je komponentnog odbora za služenje u zvanju da pronadje puteve i primeni načine, koji će voditi članove kluba i pomoći im u vršenju njihovih dužnosti u njihovim odnosima u zvanju u smislu pobolišanja opšte prakse u pojedinim pozivima.” Ova brošura analizira pomenute dve grupe sa 4 podgiupama, te nabraja u njihovom okviru veliki broj tema, koje treba na široko obradjivati u klupskim sednicama. Zatim daje brošura razne upute, kako bi se van ovih grupa još tretiralo pitanje služenja u zvanju te medju raznim predlozima iznosi i ovaj: „Govori o služenju u zvanju”: U stvari imaju svi Rotary Klubovi predavanja svojih članova sa interesantnim pojedinostima pjihovih sopstvenih poslova ili struka. Potrebno je da ova predavanja budu takva, da iscrpe i temu služenja u zvanju. Ovo znači neki opis načina i karaktera služenja, xoje vrši predavačeva struka, kao i sve konstruktivne ı naročite upotrebe, odnosno primene principa služenja u zvanju, koje su imali uspeha, i koje su postigle koristi, Ovakva predavanja treba da se odnose i na stručnu ili stalešku organizaciju, kojoj dotični član pripada, sa kratkom konstatacijom, šta je ta organizacija učinila, da unapredi poslovne prilike i da popravi poslovne metode. Evo, to je sve, što se u zvaničnim brošurama nalazi o mojoj temi. Prema načinu ovih brošura je sva tema obradjena vrlo koncentrisano, dakle puno sadržine na malo mesta. Šta bih imao tim jasnim uputama da dodam? Pre svega mislim, da bismo mi trebali svim jugoslovenskim Rotary klubovima da preporučimo, da pozovu svakog člana, da održi једпо predavanje o svome zvanju, o prilikama služenja u zvanju i o opštim prilikama u svojoj struci. Služenje u zvanju sadrži borbu protiv korupcije i borbu protiv prljavih poslovnih metoda. Svaki rotar mora nastojati, da unese u svoju struku, pa i u svoju stručnu i stalešku organizaciju borbeni duh pretiv ovih društvenih bolesti. Rotary klub treba da je ognjište, pored kojeg treba prodiskutirati metode ove borbe ı gde treba Rotari kao dobri, verni i diskretni drugovi, da se razgovore o pojedinim problemima, i gde treba da dobiju potstreka za ovakav rad. Ja držim da je služenje u zvanju u našim jugoslovenskim prilikama najveći, najzaslužniji, pa i najteži zadatak, kojeg treba da rešavaju Rotary Klubovi, jer naše najveće nedaće i najveća šteta za zajednicu izvire iz prljavih poslovnih metoda i korupcije, koji nagrižavaju stablo naše države i naše slobode. Svaki dobar Jugosloven i svaki dobar Rotar neka tu pokaže, koliko je iskren i šta ume da uradi.”

U odboru xa sluzenje u zvanju protitao je dr. Miroslav Posmodi (R. C. Varaz din) veferat o temi: ,,Dosadasnji prakticni rezultati sluzenja zajednici u jugoslovenskim klubovima”.

Referat brata dr. Miroslaga Posmodia

„Godine 1932 na prvom sastanku predsjednika i tajnika u Zagrebu referirao je tadanji guverner brat E. Marković opširno o služenju zajednici, te tom prilikom dao smjernice kojima treba da podjemo. Već tada su stavljeni konkretni predlozi po Dr. Špišiću da se osnuje „društvo za zbrinjavanje sakate djece” ı „Dom za sakatu djecu”. Deset mjeseci iza toga tretira se pitanje služenja zajednici na prvoj distriktnoj konfenenciji uz učešće većine klubova od kojih svaki iznosi već svoje uspjehe, metode rada

Пт 49

Nastavak na sledeéoj strani