Jugoslovenski Rotar

Gornje cifre nam jasno govore te ne iziskuju nikakve komentara.

Prema gornjoj tabeli za prvih 6 meseci 1940 god. bili smo pasivni prema Nemačkoj, Belgiji, U. S. A., Rumuniji — za gore navedene iznose — i još prema: Argentini za Din 76,679.000.—, Bugarskoj za 8,476.000.Din i Brit. Indiji Din 17,713.00.—, a prema ostalim državama naš je spoljnotrgovinski bilans aktivan.

U procentualnom pogledu učešće glavnih zemalja u spoljnoj trgovini Jugoslavije bilo je sledeće — u procentima:

Izvoz: Nemačka: 1937 god. 34.52, 1938 god. 35.38, 1939 god. 26.92, 1940 god. 32.35; — uvoz: 1937 god. 40.63, 1938 god. 40.03, 1939 god. 44.09, 1940 god. 45.64. — Italija: izvoz: 1937 god. 8.85, 1938 god. 7.18, 1939 god. 9.98, 1940 god. 14.02; — uvoz: 1937 god. 10.20, 1938 god. 7.77, 1939 god. 11.75, 1940 god. 14.21. — Čehoslovačka: izvoz: 1937 god. 6.65, 1938 god. 9.59, 1939 god. 12.63, 1940 god. 10.19; — uvoz: 1937 god. 10.62, 1938 god. 12.16, 1939 god. 6.78, 1940 god. 4.56. — Francuska: izvoz: 1937 god. 10.67, 1938 god. 1.61, 1939 god. 2.43, 1940 god. 13.57; — uvoz: 1937 god. 1.64, 1938 god. 2.58, 1939 god. 2.69, 1940 god. 0.69. — Engleska: izvoz: 1937 god. 7.17, 1938 god. 13.94, 1939 god. 7.84, 1940 god. 4.08; — uvoz: 1937 god. 8.25, 1938 god. 9.99, 1939 god. 6.02, 1940 god. 3.37.

Učešće ostalih država u našoj spoljnoj trgovini manji je i neznatniji, kao i bez velikih promena, prema navedenim ciframa.

Do sada smo govorili o spoljnoj trgovini Jugoslavije uopšte, ne citirajući vrstu robe, a sada ćemo se malo pozabaviti sa interesatnim promenama u količinama raznih artikala koje smo izvozili i uvozili za vreme prvog polugoda 1939 god. i u ovoj 1940 godini. Ove promene su veoma značajne za nas i mnogo koje čega nam objašnjavaju.

Da bismo bili kraći u izlaganju cifara, uzećemo samo razliku u obzir, a kod znatnijih artikala i potpune cifre. Dalje, ova razlika odnosi se na naš izvoz 1 uvoZ Za prvo polugođe 19389 god. uz upoređenje sa prvim polugođem 1940 god.

Naš izvoz u pojedine zemlje i prema artiklima — sa komparacijom između gore navedena dva polugođa — bio je sledeći:

Nemačka je izvesla za prvih 6 meseci 1940 god.: pšenice manje Din 37,790.000.—, kukuruza manje Din 19,557.000.—, svinja (u pr. god. za 6 mes. za Din 126,562.000.—) manje Din 42,916.000—, pernate živine manje Din 3,618.000.—, štavila — za činjenje koža manje Din 9,564.000.—, pšeničnog brašna (1939 za Din 105.000.—) više Din 45,808.000.—, svežeg voća više Din 2,219.000.—, suv. šljiva više Din 20,412.000.—c (u pr. god. za Din 3,991.000.—), vina više Din 6,164.000.— (u pr. god. za 1,648.000.Din), bilja za lek. više Din 8,402.000.— (u pr. god. za Din 4,643.000.—), kudelje više Din 50,335.000.— (u pr. god. za Din 28,097.000.—), konja vise Din 13,412.000.— (u pr. god. za Din 417.000.—), goveda viSe 11,296.000.Din (u pr. god. za Din 23,362.000.—), svezeg i prerad. mesa vise Din 140,776.000.— (u pr. god. za Din 42,156.000.—), svinj. mast vise Din 92,665.000.— (u pr. god. za Din 16,587.000.—), jaja viSe Din 19,029.000.(u pr. god. za Din 32,999.000.—), perje vise Din 18,622.000.— (u pr. god. za Din 28,089.000.—), drva za gradu vise Din 40,476.000.— (u pr. god. za Din 2,414.000.—), zelezn. pragova ме Din 2,535.000.— (u pr. god. za Din Din 9,101.000.—), izrade od drveta viSe Din 1,195.000.— (u pr. god. za Din 698.000.—), olova viSe Din 15,496.000—, siroy bakar više Din

117