JUS standardizacija

164 711.55 Zeljeznička radionička građa. 92 Listaće 79 Furnir (oplatice) su tamke dašćice (istovi) debljine od: 0,9 do 4 mm (10 mm). 921 Tvrde listaće 721 Po načinu prerade dijele se na: Bagrem obični ZS piljeni furnir, Brekinja ZA |___ Turnir i Brijest gorski _- IJUŠo i juri 1 | OŠ Brijest obični 729 Po teksturi piljeni i rezani furmiri dijele se ma: Bukva obična 722.1 blistače. - Cer 722.2 polubistače ili polubočnice i Duđd bijeli 792.9 bočnice. Joitd crti 722.4 Za furnire blistače, polublistače i bočnice vrijede BO Bijeli propisi točke 711.141, 711.149 i 711.143. o Ju: 73 Cijepano drvo dobiva se cijepanjem, a za- Grab obični a - tesanjem dotjeruje na određenu vrsiu (sor- IF GL Crržica iment). POMO su: ao POO le 731 Bačvarsko drvo (dužice i dna). Hrast lužnjak 732 __Pokrovčica ili krovna dašćica wšindra, šimla). Hrast medunac 7330 Vrata (ubije) _ Hrast sladun 734• Vesla. Jabuka divlja Jarebika 74 Tesano drvo dobiveno je tesanjem iz neobra- PS PPM SITE đenog drveta. DTR : Proizvodi su: Javor wgiuhać 741 Gredice do 10 om veće stranice presjeka. Javor gorski 749 Grede od 10 cm manje stranice presjeka naviše. · Javor mlječ 743 Stupovi za ograde. KU DOL 744 Željeznički pragovi., iden obični 745 Skretnička građa. e |: 7 S - - Kruška divlja 5 Talašika (drvna vuna) Tijeska, niedvjeda 8 OPĆENITO i KP ah crni 81 Mjerenje - Orah obični Način mjeremja trupaca, oble građe i obrađene OSa ua građe opisan je kod specijalnih uslova. Pajasen _ Platana 2. S LOA Rašeljka Sadržaj vlage označavamo Wm- postocima težime Trešnja posve isušenog drveta. V. aj Sadržaj vlage u postocima izračunava se: SZ p_i 100%, 922 __Meke llistaće i Breza. obič gdje je Gs ležina sirovog drveta, Gi težina posve Ja | aa Hik isušenog drvela, dobivena sušenjem na 10% do aga. Li SLD Ua konstantne težine. Joha bijela Prema sadržaju vlage dijelimo drvo na: Joha crna 821 Sirovo drvo, bez ograničenja vlage. Kesten divlji obični 822 Prove! (polusuho) drvo s najviše 55% vlage. Lipa sitnolisna 825 Prosušeno drvo s najviše 20% vlage. Lipa velelisna 824, Suho drvo s najviše 15% vlage. Topola bije:a Topola crna 9 DODATAK — VRSTE DRVETA Vrba OJI (Gre 0 Jetijjav naj

Ariš Larix europaea Bor alepski Pinus halepensis Bor crni Pinus nigra Bo~ obični Pinus silveslris Borovac balkanski, Pinus peuce

molika, mura

Jela obična

Limba:

Munika.

Omorika Pančićeva Smreka

Tisa

Abies a:ba, A. pectinata Pinus cembra

Pinus heldreichii var. leucodermis

Picea omorica

Picea excalsa

Taxus baccata

ŠTANDARDIŽACIJA

»

Robinia pseudacacia Sorbus torminalis Ulmus montana Ulmus camipestris Fagus silvatica Quercus cenris Morus alba

Morus nigra Carpinus orientalis Ostrya. carpinifolia Carpinus betulus Quercus ilex Quercus sessilit.ora Quercus pedunculata Quercus pubescens Quercus conserta. Malus silvestris Sorbus aucuparia Fraxinus excelsior Acer obtusatum Acer pseudoplatanus Acer platanoides Castanea sativa Acer campestre Celtis australis Pirus- piraster Corylus colurna

'Sorbus aria

Juglans nigra Juglans reigia Sorbus domestica Aianthus glandulosa Platanus sp.

Prunus mahaleb Prunus avium Ulmus effusa

Betula verrucosa Populus tremula

Alnus incana

Alnus glutinosa Aesculus hippocastanum Tilia parvifolia

Tilia grandifoiia Populus aiba

Populus nigra

Salix sp.

PRIMMNDBA. Za ilustraciju pojmova u standardu za građu

i greške drveta komisija je priložila i fotografije. Pošto predlog standarda treba da obrađuju samo stručnjaci, koji su prema tome upoznati s pojmovima, redakcija „Standardizacije*, u sporazumu sa BDiroom za standardizaciju Sayeta za prerađivačku industriju rešila je da se te slike priključe Jugoslovenskom standardu za građu i greške drveta tek nakon što on bude ozakonjen. ·