JUS standardizacija
| _MSVUIDZ
M O ON- {}}v-
S
Br. #0 jom u električnim postrojenjima; aj se /problem sada proučava. Jedan od osnovnih "elemenata, koji dirigira koordiniranu djzolaciju, jeste odvodnik prenapona. Proradmi i odvodni napon, ikako su. omi definirani u toč,. 609. i 610., nivelhraju izolaciju u postrojenju ij,sprečavaju, da štete od almosferskih prenaponskih pojava mastanu mi mnajVažŽIijiT i majvrednijim dijelovima postrojenja. ;
Godine 1948. je Švajcarska objavila svoja pravila i upute za koordiniranu izolacionu čvrstoću u Ipostrojemnjims
visokog napona. Taj se problem tamo proučava još od .
prije početka drugog svjetskog rala a i u toku samoga
rata ı u tom pogiedu stečena su i praktična iskustva. Zato ·
nema razloga da se ne prihvate vrijednosti u rubrici 7. prema {im švajcarskim ipodacima, koji se temelje na praktičnim mogućnostima” kod izvedbe odvodnika prenapona. · Vrijednosti proradnog i odvodnog mapona odvyodnika prenapona moraju biti u izvjesnom skladu s vrijednostima navedenim u wubrici 6. i 4. Samo na taj način se može osigurati rad odvodnika premapona u slučaju atmoslerskih smetnji. Kao što se Vidi iz usporedbe napona u rubrici G. i 7., preskočni udarni napon za •;emente postrojenja mora biti znatno veći od proradnog i odvodnog mapona odvodnika prenapona. Ova razlika mapona prema švajcarskim podacima potpuno zadovoljava. : -
S druge strane, proradni i odvodni napon odvodnika prenapona mora biti usklađen sa maksimalnim 'pogonskim naponom navedenim 1ı rubrici 4. Zahtijeva se maime, da u slučaju '.zv. unutarnjih prenapona u postrojenju, ikoji S izazvani procesima Wukapčarija i iskapčanja, zemmnim sDOjem i sl.,, odvodmik premapona me stupa m funkciju, Ovi
prenaponi, prema mnogim merenjima i iskustvu, iznose l . gruboj procjeni najviše dvaput više dd pogonskog mapona. -
Za bazu se lizima tjemena vrijednost simusoidalnog mapona. Tako na pr. u postrojenjima nazivnog mapona 110.kV dopušta se za element toga ipostrojemja maksimalni ipog:Onski napon od 195 kV, kao što je to mavedemo u rubrici 4. Tjemena Vrijednost napona izmosi: 1,41 X 125= 176 kV Najveći unutarnji napon u postrojenju može. biti: 22% 176 = 852 kV
dok odvodnik premapona prema rubrici 7. počinje stupati u djelovanje tek kod 367 kV. Švajcarske vrijednosti m stiupcu 7. preuzela je i Austrija n svojim mormama. E
Odabrane vrijednosti u stupcu 7. nikako ne prejudiciraju i mnačim koordinirane izolacije u Hransformatorskim stanicama, koji je Švajcarska mprovem wu tri izolacioma TliVoa.
Prema primjedbi. u rubrici 7. izlazi, da se za 3, 6 i 10 kV wpostirojemja ne smije upotrebljavati zaštitna iskrišta Zbog čestih prekida i smetnji 1 pogoni.
NAJVIŠI NISKI NAPON
| Tip naših sela, a i većih mjesta je često takovog karaktera da je cijeh blok kuća, koji imače pripada dotičnom selu li mjestu, udaljen po 1 a i više km od centra, Takav blok kuća zahtijeva moguće opterećenje od 2—3 kW ili mešto manje, odnosno više, Prema Viastitom iskusivi na terenu često susrećemo takove slučajeve, da i takvom bioku od 5 ili 6 kuća treba dati priključak ma javnu mrežu. Napon od 1000 V može da znači dzlaz iz Situacije upravo onda, kada se me zna što da se čini. Povlačemje voda niskog napona zahtijeva veliku količinu materija! vodiča, ali se postavljanje posebne fransformatorske stanice za 2—5 kW još manje može ekonomski opravdati. Jedino ekonomsko rješenje može se maći u transformaciji
;
od 890/1000 V s posebnim fransformatorima, koji često
mogu biti i jednofazni 220/1000 V. ;
Građa takovih transformatora morala ibi biti veoma jednostavna i oni bi se postavljali u transfonmatorsiko.j. slanici (10/0/38) odnosno na stupovima ma kraju ili pak na kojem drugom mprikladnom mjestu mreže miskog mapona. Postrojenja s mazivnim naponom 1000 V mpolpadaju pod propise niskih napona, a i materijal (izolatori, potpornjevi, Tazmacti faza i t.d.), ostaje isti kao i za napon 980 V, te mu tom pogledu me bi bilo nikakovog povećanja troškova. Jedino gubici meopterećenogp krefta transformatora povećavaju troškove, ali omi nikako ne mogu imati značajniju, ulogu “Ml ekonomičnosti takove mastalacije. j
OE OS) | SOCOM o 119
Da bi se: dobio pregled o prenosnoj sposobnosti 1 kV sistema, meka bude spomenuto, da sa bakarmom. iŽicom 6 mm” možemo uz majveći dopušteni pad napona 10% i”
faktorom snage (0,8 kod trofaznog sistema prenositi:
14,5 kW na udaljenost od-2,2 km
U pogledu istosmjennah: fapona mije bilo razmatranja na posljednjem zasjedanju TEC-a, Zaključeno je samo to-
_ liko, da se, svi naponi iznad 1100, V, koji su standardizirani
u 8 svesci od 1938. g., stave van Wmagpe, t.j. proglase mevažećim. U mnašemu standardu predloženi su maponi za istosmjerne sisteme 110, 290 i 440 V, kao što se nalaze u mjemačkim i švajcarskim ipropisima.
STANDARDIZIRANI NAPONI ZA ELEKTRIČNU VUČU
TEC imade dvije serije napona za električnu Vuiču na istosmjemu struju: ;
OON e e i slp O RP 600, 1200, 240 V.
Sa ed aziz 2 0oyMj 750, 1500, 3000 V.
Osim loga preporučuje, da se prvenstveno 1lipotrebi II. serija mapona. Njemački ·propisi (VDE 1041.) imadu standardizirane obje serije mapona, a švajcarski propisi samo II. seriju napona. Napon od GOO. V se kod mas iprimjenjuje više nego li 750 V, zbog čega se predlažu prve dvije brojke 1. serije dok se kao treća vrijednost predlaže 3000 V. ;
Naponi za jednofazne sisteme za električnu VUČI inisti zahvaćeni ovim standardom, jer se pretpostavlja da se omi neće upolrebljavati u našoj državi.
STANDARDIZIRANE STRUJE e
- Na posljednjem zasjedanju IEC-a bile je govora ı O standardiziranim strujama, odnosno mjihoVvioj reviziji prema publikaciji broj 59 od 1938. god., gdje su standardizirane struje bile usvojene po T.S.A. standardu (International Federation of fhe National standardizing Association at Stoekholm in 1934). j : —~
· Švajcarska je delegacija ma pr. predlacala standardizinane struje, koje su osnovane u tri serije: gruba, fina i naijfinija serija, odnosno sa Velikim, mamjim- i inajmam jiin međusobnim razlikama u strujama, koje su odabirame iz standardiziranih struja po LDEC-. Ovim serijama uzet je kao normalni, brojevi ILS.A. i to 2,5, 5 # 10, te odnos između dva susjedna broja imade vrijednost za pojedine serije . :
101/5,5, 101/5 i 101/uu
i dekada je podijeljena u 2,5, 5 i 10 stepena. Švajcarske norme imadu. standardizirane slruje po ovome principu (Genormte Werte der Spannungen, Frequemzen und Strome fiir elektrische Anlagem, 1941.). #
Talijanska delegacija je opet ipredlagata dvije serije: prubu i finu. One su sastavljene također iz standardiziranih vrijednosti po IEC-u, samo što su meke od mjih zaokružene (1,5,83, G umjesto 1,6,3,15 — 66,3).
Francuski delegati su stajali ma stanovištu, da struje treba standardizirati prema ipu elementa postrojenja i da vrijednosti standardiziranih struja treba da su utoliko bliže jedna drugoj, ukoliko su Veće jakostli slruje i to Zbog ekonomskih razloga. ___Njemački propisi VDE imadu standardizirane struje za pojedine 'eremente postrojenja. ;
Rezultat svih diskusija bio je, da me bi bilo oportuno revidirati dosadašnje standardizirane struje po IEC-u i zato su ome ipredložeme, u našem standardn u cijelosti mako, · kako: ih imade IEC. :
Ako mwusporedimo naime obje tabele standardizinanih struja po TEC-u i švajcarskim propisima, onda Vidimo da oni prvi imadu 41 a drugi 73 vrijednosti. Iz švajcarskih vrijednosti, kojih imade 'blizu dvostruko više, mogu se po-vo!jnije birati standafrdizirane struje za pojedine elemente postrojenja. S druge wstnane opet, zbog jeftime werlijske proizvodnje traži se da broj tipova bude što manji:
TEC. na ipr. rmema brojeve 6 ((osigurači) i 15 \(brojila,
: Oosigurači i f.d.), koji su kod nas (prema mjemačkom), kao
· umnoške s brojevima 10-10041000......
i mjihovi \!O>»knatnici, mnogo rašireni. TEC: međutim dopu-
šta, ako se to: nađe za shodno,:da umjesto brojeva 1,—3, ~
15—8,3—8. izaberemo. brojeve 1, —3—6—7,5 kao i njihove , Mime se iabela
slandardiziranih struja znalno proširuje.