JUS standardizacija

e.

: : . |___STANDARDIZACIJA

POVODOM PRIJEDLOGA STANDARDA ZA METODBEB KEMIJSKIH ISPITIVANJA ŽELJEZNIH RUDA

Razvitak naše crne metalurgije doveo je do znatnog povećanja potreba naših željezara za rudnom sirovinskom bazom. Ovu u prvom redu predstavljaju željezne rude, koje u glavnom osiguravaju rudnici Vareš i Ljubija, a u manjoj mjeri i neki drugi rudnici sa područja NR Hrvatske i NR Srbije. Osim toga, željeznu rudnu supstancu predstavljaju i otpadci nekih naših industrija, kao piritne izgoretine, crveni mulj i.t.d. Važnu ulogu u našoj Droizvodnji sirovog željeza odigrat će također i rude NR Makedonije, a po pronalaženju odgovarajućeg tehnološkog procesa i razne niklonosne rude sa područja NR Srbije i NR Bosne i Hercegovine. Preradom ovih ruda u visokim i elektro-pećima, uz dodatak odgovarajućih količina topitelja i koksa, proizvodi se sirovo željezo određenoga kvaliteta — prema uslovima njegove daljnje prerade. |

Da bi se osigurala proizvodnja sirovog željeza određenoga sastava, uz istovremeni normalni rad peći, potrebno je znati tačan sastav svih upotrebljenih sirovina, na temelju čega se onda određuje i vodi režim rada peći. Svaka neočekivana i iznenadna promjena sastava sirovina može dovesti do vrlo neugodnih, pa čak i teških poremećaja u peći i odraziti se štetno na količinu i kvalitet proizvodnje.

S obzirom na navedeni značaj sastava sirovina za proizvodnju sirovog željeza, na inicijativu Savezne komisije za standardizaciju pristupljeno je izradi standarda za metode kemijskih ispitivanja glavne sirovine za proizvodnju sirovog željeza — željeznih ruda. Kod izrade prijedloga ovih standarda služili smo se standardima i uobičajenim metodama kemijskih ispitivanja željeznih ruda pojedinih zemalja (SSSR, Čehoslovačka, Poljska, Švedska, Njemačka, Engleska i Japan), kao i novijom stručnom literaturom sa ovog područja.

Kod izbora analitičkih metoda rukovodili smo se načelom da razradimo i predložimo one metode, koje se mogu primjetiti u svakom kemijskom laboratoriju, kako naših željezara i rudnika, tako i ostalih poduzeća i ustanova koje vrše kemijsku analizu željeznih rudača. Ovo je glavni razlog izbora dužih »klasičnih metoda« za analizu pojedinih sastojaka rudača.

Imajući pak u vidu napredak analitike uvađanjem modernih i brzih metoda, u glavnom baziranih na upotrebi raznih aparatura i kompleksona, kao i mogućnosti većine kemijskih laboratorija naših željezara, rudnika i instituta, to smo kod pojedinih elemenata predviđali po dvije analitičke metode, od kojih je jedna klasična, a druga spada u područje moderne analitike. |

Smatramo da bi poduzeća čiji laboratoriji mogu koristiti moderne analitičke metode trebala da se njima i služe. — U protivnom, za bazu analitike željeznih ruda treba da služe svima pristupačne klasične metode, koje se predlažu ovim standardom.

Izbor pojedine analitičke metode, predložene ovim standardom, izvršen je tek na temelju pažljivog proučavanja inostranih standarda i stručne literature, nakon čega su izabrane metode sistematski provjeravane i ispitivane u laboratoriji Željezare Sisak. Metode koje su dale najtačnije rezultate, uz istovremeno nmajprikladnije izvođenje, izabrane su i predložene za ovaj standard. U praktičnom ispitivanju svih metoda sudjelovali su inžinjeri, tehničari i laboranti — analitičari, kako bi se dobio jasan uvid u izvedivost i vrijednost svake pojedine metode. |

Sam standard obuhvata kemijske metode za analizu željeznih ruda — pomoću kojih se određuje gruba vlaga, kemijski vezana voda, gubitak žarenjem, SiO:, zbroj oksida željeza i aluminija, ukupno željezo, FeO, CaO, MgO, mangan, fosfor, sumpor, krom i vanadij, cink, PbO, nikalj, krom bakar, kobalt — dakle svi sastojci koji dolaze u našim željeznim rudama. U pripremi su, dalje, standardi za određivanje TiO:, BaO, As i.t.d.

Smatramo da će izbor analitičkih metoda za pojedine elemente, kao i njihovo izvođenje bilo pojedinačno, ili pak u sklopu kompletne analize željezne rude, odgovarati opremi naših laboratorija i u njima zaposlenim kadrovima. Vjerujemo da je izbor metoda potpuno realan i stručan. Izuzetak predstavlja metodapredložena ja određivanje AL»Os — koja se bazira na razlici R:Os — Fe:Os = Al:Os,