JUS standardizacija

STANDARDIZACIJA

OBJAŠNJENJE UZ ANOTACIJU PREDLOGA STANDARDA ZA KOŽARSKU SO, OBJAVLJENU U BILTENU „STANDARDIZACIJA“ BR. 9/1960

PREDLOG OBAVEZNOG DENATURIRANJA SOLI ZA SOLJENJE SIROVE KOŽE ANTIBIOTIKOM CHLORAMPHENICOLOM

Treba doneti propis:

1) da se za soljenje sirove kože sme stavljati u promet samo industriska so koja je denaturisana antibiotikom chloramphenicole; 2) da se mešanje soli i antibiotika mora obaviti u solani ili solnoj bazi, prije isporuke soli kupcu:

3) da se mešanje soli i antibiotika ima izvršiti u odnosu i na način kako je to uputima određeno u jugoslovenskom standardu; :

4) da se trošak za denaturisanje soli uključi u cenu soli namenjenu za soljenje sirove kože.

OBRAZLOŽENJE ~

Sirova koža se konzervira do prerade soljenjem solju (Na C 1). Ovo konzerviranje nije dovoljno efikasno, pa se je pokušalo dodavati soli razna dezinfekciona sredstva. Najpoznatija su sredstva te vrste naftalin i soda (Na-COx). Iako dodavanje ovih sredstava poboljšava konzerviranje, ono se štetno odražava na mehaničko-fizikalna svojstva gotove kože, t.J. koža se lakše isteže i kida i kod upotrebe brže troši.

Kao rezultat višegođišnjih ispitivanja grupe naših kožarskih i bioloških stručnjaka, izrađen je postupak kod kojeg se soli dodaju antibiotici.

Tokom 1959 g. izvršeni su brojni pokusi soljenja goveđih, telećih, svinjskih i konjskih sirovih koža u industriskim razmerama. Ovi su pokusi pokazali da i sa 1/3 manje soli, so sa antibiotikom znatno bolje konzervira sirove kože, a nema nikakvih štetnih posljedica za učinjenu kožu: naprotiv, dobiva se bolji randman i asortiman učinjene kože koja pokazuje izrazita poboljšanja mehaničko-fizikalnih svojstava kože. .

Već prema vrsti i kategoriji sirove kože i gotovog proizvoda postizani su randmani za 5 do 20% bolji od dosadašnjih. Kod upotrebe iste količine soli i antibiotika ovi su randmani nešto niži, 2 do 10%, jer su kože kod soljenja sa manje soli bile manje opterećene solju. |

Kada se usporedi sortiment dobiven kod koža uz soljenje sa antibiotikom i istom količinom soli bez njega, kod osjetljivih koža, kao što su teleće, podiže se asortiman i za ·25%. -

Naročita prednost soljenje uz dodatak antibiotika sastoji u izrazito ·poboljšanim mehaničko-fizikalnim svojstvima gotove kože. Ovaj je momenat uočen kod svih vrsta učinjene kože, a naročito je ispitivan kod telećeg boksa, kao vrlo osjetljivog materijala za obuću. Ova su ispitivanja pokazala da se kod dodatka od 20 miligrama antibiotika u soli za soljenje kože podiže izdržljivost na cijepanja telećeg boksa, na kidanje od 3,0 kg na mm debljine na 5,6 kg, a izdržljivost pri širenju od 6,0 kg. na mm debljine na 8,6 kg. Prema tome je izdržljivost na cijepanje veća za 86%, a izdržljivost pri šivenju za 43% od dosadašnje.

Godišnje se u FNRJ soli oko 25.000 tona svježe kože sa oko 7.500 tona soli (30% od težine sveže kože u prosjeku).

Dodavanje antibiotika soli za soljenje sirove kože povisuje njenu cijenu za 6.— din po kg. pa prema tome njena cijena raste od 18.— din na 24.— din, franko skladište solane. Prema tome, treba izdati za poboljšanje konzerviranja godišnje oko 45 miliona dinara. i

Iz navedenih 25.000 t domaće sirove kože proizvodi se godišnje učinjene kože koja vrijedi najmanje 15 milijardi dinara. Kada uzmemo najminimalnije povećanje randmana od ?% radi boljeg sačuvanja vlakana sirove kože kod dodavanja antibiotika soli, dobivamo višak vrijednosti od 300 miliona dinara godišnje, t.j. kada sračunamo ostale dobitke u proizvodnji kože i poboljšanje kvalitete obuće (veću izdržljivost) dolazimo do vrijednosti od više milijardi dinara. .

Mješanje antibiotika sa solju u solani i upotreba takve soli u syvakidašnjoj praksi su potpuno tehnički riješeni problemi.

Mješanjem antibiotika u soli za soljenje sirove kože otpada potreba denaturiranja te soli drugim sredstvima, jer antibiotik i ostala dodatna sredstva sadrže kontrastnu boju, koju so čini neupotrebivom za prehranbene svrhe.

Predlagač:

Inženjerski biro kožarske obućarske i gumarske industrije,

Zagreb