JUS standardizacija

STANDARDIZACIJA.

OBRAZLOŽENJE UZ PREDLOG ZA IZMENU STANDARDA ZA TOPOLOVU REZANU GRAĐU

Od 1955 godine, kada je objavljen jugoslovenski standard za rezanu građu, došlo je do osjetnog pomjeranja u sirovinskim rezervama, kao i u sastavu potrošačkog kruga.

Ovo je imalo za posljedicu, da se je pofrošnja pojedinih vrsta rezane građe udaljila od već tradicionalnih običaja kako u pogledu količine, tako i u pogledu kvalitetnih uslova.

Nedostatak četinara, kao i stvarna uporabivost, učinili su da je topolova ( vrbova) građa postala predmet potražnje, kojoj se Jedva može udovoljiti. Ova tendenca nalazi se u stalnom. porastu, jer je topola definitivno prihvaćena u industriji, građevinarstvu, kao i u potrebama zanatske i domaće potrošnje.

Ovakav razvoj nameće potrebu da se revidira raspored sortimenata i opis kvalitete, koji je određen po jugoslovenskom standardu.

Utvrđena kvaliteta za topolovu rezanu građu u potpunom je raskoraku sa raspoloživim trupcima, pa se pojedini sortimenti, kao na pr. samice T klase, kod cijele godišnje proizvodnje ne mogu ostvariti sa više od 2%. Ovo je više nego malo, ali i razumljivo za svakoga tko zna što preostaje pilanama nakon preuzimanja trupaca za furnir, ljuštenje i Šibice.

Prema JUS-u neokrajčena građa se izrađuje samo u I/TII klasi, a sve što ne.odgovara (teško ostvarivim) uslovima za taj sortiment prerađuje se u okrajčenu građu letve.

Provesti u djelo ove propise značilo bi proizvoditi samo neznatnu partiju samica, a ogromnu 'količinu okrajčene građe u kojoj bi dominirala kratka roba sa težištem u rasponu od 1 do 2,20 m.

Istovremeno, ova alternativa donosi i smanjenje pilanskog iskorištenja od 65 na cca 45%.

Međutim, tržište naglašeno traži neokrajčenu građu kao najprikladniju za daljnju upotrebu. Budući su se i proizvođači sa stanovišta racionalnog iskorištavanja trupaca našli na istim pozicijama, to se je mimo standarda formirala »ilegalna« neokrajčena III, te okrajčena I/II i II klasa, sa kvalitetom koja oštro odudara od JUS-a, ali koja omogućuje da se napad samica obiju klasa ostvari sa oko 85% od ukupno dobivene građe.

Prema tome, ostaje činjenica da je potrebno hitno donošenje novog standarda za topolu i vrbu, koji bi trebao da se formulira približno na temelju sadašnjeg stvarnog stanja.

Sortimenfti

Pored skupne neokrajčene I/II, potrebno je uvesti još jednu klasu. Ona se ne bi trebala zvati Merkantil, nego II klasa, iz razloga što je kao takova već uvedena na tržištu, te nadalje što kupac pod pojmom merkantilne robe očekuje bolju građu od one koja se može isporučiti.

Samice treba izrađivati u dvije duljinske grupacije — 1 do 1,90 i 2 m i više.

Okrajčena građa toliko je raznovrsna u kvalitetnom napadu, da je i ovdje potrebno održati dvije klase — I/II ı III.

Letve izrađivati u duljinama 1 m i više i u presjecima 25/38 i 25/50 mm.

Kvalitet

Postojeći je, kako je već rečeno, neostvariv kod samica. Težina problema leži na toleranciji vrste i broja čvorova. Samice sa »jednom zdravom sraslom srednjom kvrgom na dva metra« mogu se, eventualno, i to u ograničenoj mjeri dobiti iz trupaca za ljuštenje.

Prema tome, ovdje se mora ići na temeljite promjene. Osjeća se potreba, da se »zdrava srasla kvrga«, što manje ili nikako ne uzima za mjerilo, jer se takovi čvorovi malo susreću. Čak i na idealno zamišljenoj piljenici sa jednim čvorom na dva metra, naći ćemo u pravilu srednji crni i srednji natruli čvor.

_ Sobzirom na ovo, treba pokloniti pažnju vrsti čvorova, ali odlučujući treba da bude broj čvorova, njihova veličina, a naročito njihov raspored na piljenici. Nadalje, potrebno je da se posebno tretiraju samice sa širinom. preko 30 cm, jer se inače kvalitativni opis i formiranje klase kod topolove građe teško izvedivi,