JUS standardizacija
O-O e · FP. VCO UL" ya e gl cK SO M LA iy .6 i |
| : STANDARDIZACIJA In I——— I–— ––—»ms e e – —–: —ı _——–I ———:-–– —- n io _—–———__-–—{K-- IEIECČ Ice –_ _______________
najpreciznije ni između tri zvanična jezika ISO, ukazuje se na potrebu vrlo brižljivog i studijskog rada. U Jugoslaviji ne postoji ni jedan rječnik s područja plastičnih materija. S obzirom na dva, pa čak ı četiri jezična područja, terminološka šarolikost je vrlo velika, i stoga je potrebno vrlo oprezno pristupiti izradi konačne varijante tog dokumenta.
i 5 Svjesni činjenice da izrada stručnog rječnika predstavlja velike teškoće, jer oni često nisu usklađeni |
POTREBA DODATNIH RADNIH GRUPA TEHNIČKOG KOMITETA ISO/TC 61
Tehnički komi:et 61 bavi se standirdizacijom s područja plastičnih materija. Međutim, nacionalni zavodi za standardizaciju moraju voditi računa i o standardima s područja opreme za preradu i obradu plastičnih materija.
Stoga je na sastanku održanom 26. aprila 1966. godine u Jugoslovenskom zavodu za standardizaciju predloženo da se Jugoslovenska standardizacija odvija preko radnih grupa identičnih radnim grupama ISO. Predstavnik Visoke tehničke škole u Zagrebu predložio je da se osnuju još tri radne grupe koje će se baviti standardizacijom strojeva, kalupa i grijaćih tela. PP
Budući da je predstavnik »Jugovinila« predložio osnivanje još jedne radne grupe, to bi sada broj radnih grupa bio povećan na 14, a nazivi dodatnih grupa bi bili:
11. Veštačka koža, poluproizvodi i proizvodi,
12. Standardni elementi kalupa
13. Standardizacija strojeva za preradu plastičnih masa,
14. Grijači tijela u industriji za preradu i obradu plastičnih masa.
Na sastanku je takođe zaključeno da se pozovu na suradnju svi zainteresirani stručnjaci i stoga se i ovom prilikom mole svi koji su zainteresirani za rad u bilo kojoj od navedenih 14 radnih grupa da se jave Jugoslovenskom zavodu za standardizaciju.
RADOVI NA STANDARDIMA KOJI SU U TOKU
Osim radova na standardizaciji proizvoda iz plastičnih materija, standardi koji su posebno interesantni za proizvođače i krajaje korisnike, u toku su radovi na nekoliko vrlo važnih standarda za ispitivanje. Na području mehaničkih svojstava to su: ranije navedeni standard »Terminologija . . .«, »Ispitivanje plastičnih masa — Ispitivanje zatezanjem« (JUS G.S2.512), »Ispitivanje pritiskivanjem« (JUS G.S2.513) i »Ispitivanje savijanjem« (JUS G.S2.514), zatim ispitivanje udarne čvrstoće metodom Charpy i Dynstat.
Predviđeno je da se izrade neki standardi s područja termičkih osobina poliplasta. Posebna pažnja je posvećena izradi standarda za pripremu epruveta za mehanička ispitivanja. i
Upravo će na javnu raspravu biti dat i standard »Dopuštena odstupanja proizvoda izrađenih od plastičnih masa« (JUS G.A1.500), standarđ koji je danas jedan od najvažnijih na području prerade plastičnih materija i koji bi trebalo da otkloni vrlo česte sukobe na liniji: konstruktor-prerađivač-krajnji korisnik.
PRIMJENA STATISTIČKIH METODA OBRADE REZULTATA
Prilikom raznih ispitivanja plastičnih materija vrlo se mnogo koriste statističke metode obrade rezultata. | U obradi mogu mnogo pomoći jugoslovenski standardi: »Kontrola stabilnosti proizvodnog procesa — opšti ; deo« (JUS A.A2.020) i »Kontrola stabilnosti proizvodnog procesa po isteku određenog perioda« (JUS A.A2.021). ~
Međutim, mora se na žalost utvrditi činjenica da Još uvijek ogromna većina inženjera ne vlada čak ni
osnovama statistike, i da će svaki onaj koji želi ispravno interpretirati dobivene rezultate morati poznavati l osnove statistike.
PREDNOSTI NERAZVIJENIH ZEMALJA PRILIKOM IZRADE STANDARDA
Može se slobodno utvrditi da su nerazvijene zemlje u stanovitoj prednosti prilikom izrade standarda. One su u mogućnosti da nesputano koriste iskustva najšireg kruga zemalja, što nije slučaj kod razvijenih zemalja koje su najčešće ograničene na iskustva svoje zemlje.
Tu prednost treba značajno koristiti prilikom izrade standarda i treba ostvariti kritički pristup korištenom materijalu. U tom slučaju mogu nerazvijene zemlje imati Jednakovrijedne pa čak i vrijednije standarde ako se pravilno iskoriste prednosti koje pruža mogućnost korištenja šireg spektra znanja.
Kao zaključak iz svega izloženog može se utvrditi da se započelo vrlo uspješno s radovima na izradi standarda s područja plastičnih materija. Brži tempo radova onemogućava maleni broj stručnjaka, koji su sposobni i voljni da surađuju na izradi standarda.
Poduzeća još uvijek nisu uočila važnost i korisnost standardizacije, pa nerado odobravaju svojim stručnjacima suradnju s Jugoslovenskim zavodom za standardizaciju. To se posebno pak tiče prerađivačkih organizacija.
Uprkos objektivnih, a ne manje i subjektivnih teškoća, može se očekivati dalji uspješan rad, a naročito ohrabruje činjenica da su sadašnji suradnici Jugoslovenskog zavoda mladi ljudi od kojih se mogu očekivati dobri rezultati. 7 Literatura (1) P. Dubois: Apercu sur la normalisation et ses bases principales dans le domaine des plastiques:
___Courrier de la Normalisation no. 182-IH-IV 1965.