JUS standardizacija

292

zaštite nisu uslijedile. Stoga, danas važeći propis dijelom više uopće nije savremen (drveni tornjevi i sl.), šp a dijelom podržava zastarjelu tehnologiju (naročito se to odnosi na pridobivanje).

Sve je to upućivalo na akciju da se organizira izrada iz temelja novog propisa. | O sadržaju novog, trećeg po redu pravilnika, raspravljalo se na više radnih sastanaka među kojima je posebno značajno savjetovanje održano juna 1973. godine u Novom Sadu. U međuvremenu su u našoj zemlji uslijedihi mnogi važni događaji. Doneseni su novi ustavi temeljem kojih se u području tehničke regulative na razini federacije uređuju tehnički normativi i ona pravila zaštite koja se reguliraju tim normativima, ı pitanja od interesa za jedinstveno jJugoslavensko tržište, dok se ostala pitanja iz područja zaštite uređuju u republičkim (pokrajinskim) propisima. Slijedom toga Je 1973. godine provedena reorganizacija organa uprave u federaciji ı izvršena nova podjela rada. Prema novoj podjeli rada, propise o kojima Je riječ i jugoslavenske standarde sada donosi samo jedan organ u federaciji — Jugoslavenski zavod za standardizaciju. sadržaj projekta tehničke regulative u naftnom rudarstvu

Spomenute promjene u našem društvu inicirale su tokom 1975. godine nove radne dogovore, između stručnih službi INA-Naftaplina ı Naftagasa, te stručnjaka Jugoslavenskog zavoda za standardizaciju. Trebalo je dogovoriti ı kako izraditi prvi odgovarajući »projekat« tehničke regulalive za naftno rudarstvo, a zatim plan rada.

U ovom trenutku, usvojeni projekt tehničke regulative za naftno rudarstvo predviđa donošenje:

1. Kao osnovnog rudarsko-naftnog propisa:

Pravilnik o tehničkim normativima pri istraživanju, izradi bušotina i pridobivanju nafte, zemnih plinova i slojnih voda

2. Kao specijalne rudarsko-naftne propise:

a) Propis o klasifikaciji i kategorizaciji rezervi mineralnih sirovina nafte ı plina ı vođenju evidencije o njima (novelacija važećeg ili donošenje odgovarajućeg jugoslavenskog standarda);

b) Pravilnik o tehničkim normativima za određivanje zona opasnosti (radni naslov);

c) Pravilnik o tehničkim normativima za posude pod tlakom pri istraživanju, izradi bušotina i pridobivanju nafte, zemnih plinova i slojnih voda;

d) Pravilnik o tehničkim normativima za naftovode ı plinovode.

3. Kao prateće jugoslavenske standarde:

a) o osnovnim pojmovima (definicijama u naftnom rudarstvu);

b) o sadržaju rudarskih planova (karata) i profila u naftnom rudarstvu;

c) o nomenklaturi samohodnih sredstava rada i sredstava rada na prikolicama u naftnom rudarstvu;

d) o sadržaju rudarskih projekata ı projekata za izgradnju rudarskih objekata u naftnom rudarstvu;

e) o konstruiranju zona opasnosti.

Planom rada je predviđeno da se OVL propisi pripreme, a neki i donesu do kraja 1976. godine.

osnovni cilj: što potpuniji rudarsko-naftni propisi

U želji za što potpunijom obradom materije, Stručna radna grupa je nailazila na niz problema. Opravdano je spomenuti dva najkrupnija. Prvo, novim Pravilnikom o tehničkim normativima pri istraživanju, izradi bušotina i pridobivanju nafte, zemnih plinova i slojnih voda je trebalo obuhvatiti samo onu građu koja je specifična za naftno rudarstvo (a ne unositi i ono što spada u tzv. opće propise ali izvršiti neophodno povezivanje) i zatim, iz drugih rudarskih propisa izdvojiti i uklopiti u novi pravilnik ono što se odnosi na naftno rudarstvo. Ovo potonje pokazalo se kao posebno značajno kako bi se dobio što cjelovitiji pravilnik ı da bi se udovoljilo zahtjevima stručnjaka iz prakse u INA-Naftaplinu i Naftagasu.

Drugo — mnozgo teže ostvarivo, i još ni sada u cjelosti razrječšeEno — odnosi se na adekvatnu podjelu građe na tzv. tehničke normative (materija u nadležnosti federacije) i na druga pravila zaštite (materija u nadležnosti republike, odnosno pokrajine). S predstavnicima Jugoslavenskog zavoda za standardizaciju je dogovoreno da se prikupljena građa (zajedno s dvojbenim tekstovima) sistematizira tako da bude što potpunija bez obzira na nadležnosti, a nakon toga će posebna komisija Zavoda, uz sudjelovanje zainteresiranih organa državne uprave, utvrditi što kamo spada.

U radnom materijalu dva pitanja namjerno nisu obrađena. To su: rudarski radovi u gradovima i naseljenim mjestima (izuzev lokacija bušotine), te rudarski radovi u podmorju. Bilo koji radovi, pa tako i rudarski radovi u gradovima i naseljenim mjestima regulirani su u odgovarajućim republičkim odnosno pokrajinskim zakonima, dok se kod rudarskih radova u podmorju radi o interesu društva za koje je nadležno više organa uprave. O potonjem pitanju uslijedit će krajem godine određene konzultacije nakon što se utvrdi sadržaj OVOg pravil-