JUS standardizacija

Ova funkcija vjerojatnosti (10) je dana tabelama (L3) i (L4). Uz <= =0,2i

p = 0,2(1–% =80%, 1-p = 80%) dobivamo slijedeće vrijednosti za k uz rTazlljcu te veličine ispitivanog uzorka

k 1,68 1,51 1,02 1,35 1,30 1,27 1,2h 1,21 1,20

____________________________________________ – —c———

2.2 Odredjivanje veličine uzorka n

Proizvodjač uredjaja želi znati vjerojatnost prihvaćanja serije, odnosno vjerojatnost da uzorak sadrži p ispravnih uredjaja

p(X+kSn <L/L= u+k_6) (11)

Po definiciji ovaj izraz je jednak vjerojatnosti prihvaćanja (p). Vjerojatnost 1- (5) (p) nam govori o odbijanju ukupne

serije s p postotkom defektnih proizvoda.

rg

roširenjem jednadžbe (11) i daljnjim redjivanjem dobijemo:

u)

tnc. n ali *=JK\ aa) {5(p) (12) \\V

Za seriju s jednakim dijelom defektnih proizvođa p kao u odsječku 2.1. 5 (p) jednako je O. Uz p=0,2; Ć«=0,2 i {5/(p))=0X2. Sa stanovišta proizvodjača

DD (p) treba biti što veći, a to se postiže unapredjivanjem i poboljšanjem proiz-' vodnje, odnosno smanjenjem postotka defektnih proizvoda.

Općenito, proizvodjač zahtjeva veliku vjerojatnost prihvaćanja veću od 95%. Funkcija koja predstavlja ovisnost vjerojatnosti prihvaćanja o postotku defektnih proizvoda naziva se operativna karakteristika ispitivanja. Matematički prikaz operativne karakteristike dan je jednadžbom

tn.c. n D(p) = PO; =k =) (13)

za odredjeni n

Sl. 2. Krivulje operativne karakteristike za necentralnu "t" razdiobu

Na slici 2. dano Je nekoliko krivulja. Iz krivulja se može vidjeti đa uz istu vjerojatnost prihvaćanja postotak definiranih proizvođa raste s veličinom uzorka.

015 0,0 0,25

dio def. proizvoda

1,52 1,30 1,20 0,99

317