JUS standardizacija

organizacija udruženog rada, naučnih institucija i dr.

Osnovne karakteristike u vremenu izmedju trećeg i ovog posljednjeg savjetovanja na planu standardizacije u zemlji, bile su u njenom još snažnijem utemeljenju kroz zakonsko i samoupravno regulisanje njenih funkcija. Pristupilo se izrađi Društvenog dogovora o standarđizaciji i donet je| Zakon o izmjenama i dopunama zakona o Standardizaciji. Osnovano je Društvo za unapredjivanje standardizacije Bosne i Hercegovine. Sve ono što je prethodilo Četvrtom jugos-

lovenskom savjetovanju o stanđdarđizaciji,

počev od Portoroža, pružalo je već dovolj-

nu garanciju da će ovo Savjetovanje proteći u duhu dalje afirmacije Ove naučnoO-SirUuč-

ne discipline u našoj zemlji.

Interesovanje za savjetovanje bilo je na zavidnoj visini, čemu je svakako doprinjela aktuelnost osnovne teme savjetovanja u eri opštih napora da se doprinese politici stabilizacije koja se u zemlji SprOVoOdi. Pozivu za prijavu referata odazvalo se više od 65 stručnjaka iz cijele zemlje, iz gotovo svih oblasti, tako da je Komisija za referate morala uložiti znatan napor da od dobrih referata izabere one koji u najvećoj mjeri odgovaraju osnovnoj temi savjetovanja, a tih nije bilo malo. S druge strane, veliki interes potvrdjen je i kroz prisustvo savjetovanju više od 35O stručnjaka raznih profila iz cijele naše zemlje. Stručni dio savjetovanja imao je četiri osnovne programske cjeline: izlaganja referata; diskusija po pokrenutim pitanjima iz referata; izložba publikacija pod nazivom "Razvoj i dostignuća u praksi jugoslovenske standardizacije" i rasprava za "okruglim stolom" na temu "Standarđizacija i zaštita čovjekove sređine u urbanim sredinama". Zbog relativno velikog broja referata i saopštenja koja su izlagana na savjetovanju, organizator se odlučio da se rad prvog dana savjetovanja odvija u plenumu, a drugi dan u četiri sekcije - oblasti ,kako bi se ovaj obiman posao mogao završiti u predvidjenom trajanju od ukupno dva dana. Savjetovanje je otvorio ispred Organizacionog odbora dr Ante Raos, predsjednik Koordinacionog odbora za razvoj privrede Privredne komore Bosne i Hercegovine.

Pozdravni govor u ime Jugoslovenske narodne armije održao je general-major Damjanović Vladimir, u ime Medjunarodne federaciJe za primjenu stanđarda (IFAN) govorio

je Vladimir Kurelec, potpredsjednik IFAN, u ime Medjunarodne organizacije za stan=dardizaciju (ISO) govorio je Michael Clark, direktor kontrole i izdavanja nacrta medjunarodnih stanđarda i u ime Saveza za unapredjivanje standardizacije u Jugoslaviji (SADUS) govorio je Franc Špiler, pređsjednik SADUS.

Uvodno izlaganje dao je Milan Krajnović, direktor Saveznog zavođa za standardizaciju. Na kraju svog izlaganja drug Krajnović je u ime Saveznog zavođa za standardđizaciju uručio već trađicionalne zahvalnice dugogodišnjim i zaslužnim saradnicima Zavoda iz mogih radnih organizacija i institucija iz cijele naše zemlje, (ovo uvodno izlaganje objavljeno je u biltenu "Standardizacija 11/12).

U prijepodnevnom dijelu prvog dana rađa savjetovanja izloženi su veoma interesantni referati od opšteg i šireg značaja i to: MAX IMBERTY, predsjedavajući radne gru pe IFAN-a:

Prikaz Uputstva IFAN-1 pod nazivom "Vrednovanje rentabiliteta projekta standardizacije"; MILORAD RISTIĆ: "Uticaj stanđardizacije na kvalitet privredjivanja"; BRANKO DABANOVIĆ: "Ekonomski aspekti standarda i mjerila u privredi"; STANIMIR SPASOJEVIĆ: "Uloga stanđardizacije u racionalnom korišćenju resursa za odbranu zemlje"; Mr LIDIJA DJOKIĆ: "Uskladjenost JUS standarda sa medjunarodnim standardima preduvjet racionalnijeg privredjivanja; MILAN VERŠIĆ: "Uloga standardizacije u medjunarodnoj razmjeni proizvođa široke potrošnje"; ALKALAJ ALBERT: "Sadržaj, uloga

i značaj standarđizacije u proizvodnji tekstila"; Dr FUAD ĆATOVIĆ: "Standđardizacija i potrebe aluminijske industrije";

Dr FIKRET HADŽIOMEROVIĆ: "StanđarđizaciJa u proizvodnji i prerađi gipsa kao faktor produktivnosti u prođukciji stanova

i općenito u gradjevinarstvu"; MILIMIR KOVAČEVIĆ: "Primjena internih standarđa

i provodjenje unifikacije u proizvodnji hleba i peciva"; ANDRIJA HIKEC, MIJO ZAGOREC: "Uticaj stanđarđa na štednju toplinske energije u zgrađarstvu"; ALEKSANDAR SOKOLOV: "Potencijalne ušteđe i racionalna potrošnja električne energije u sistemu standarđizacije" i LUKA MIRKOVIĆ: "Neki aspekti značaja standardizacije u cilju zaštite potrošača".

U popodnevnom dijelu prvog dana savjetovanja u okviru bloka "TIPIZACIJA I UNIFIKACIJA" izloženi su slijeđeći stručni referati: SEAD KILALIĆ: "Jedan pristup organizaciji tipizacije"; RADOSLAV MAGLOV: "Mogući pravci i značaj unifikacije u proizvodnji šperploča"; LADISLAV LESIĆ: "Provodjenje stanđardizacije i tipizacije inženjerskih drvenih ljepljenih konstrukcija"; APRIM DUSHI: "Unifikacija i tipizacija transportnih traka"; LAZAR J. STANKOVIĆ, GAVRILO BRAŠANAC: "Serijska proizvodnja i remont tipiziranih radnih organa poljoprivrednih mašina i uredjaja"; VLADA VOJNOVIĆ, MIHAJLO TODOROVIĆ: "Tipizacija i unifikacija vučnih uredjaja motožnog i priključnog vozila"; KEMAL OSMIĆ: "Unifikacija karđanskih vratila za privredna vozila sa aspekta konstruktivnih rješenja u cilju povećanja ekoOnoms kih efekata"; VLADA VOJNOVIĆ, NADA IVANOVIĆ: "Tipizacija gabaritnih i ugradnih mjera i unifikacija postupaka ispitivanja toplotnih karakteristika grejnih tijela (rađijatora)"; MIROSLAV LAMBIĆ: "Prilog analizi optimalnosti gabarita rezervoar–-

Bla a n E o ar E a UL ______ DO DL La ~ u UHNNINN ju |