JUS standardizacija

_ kao } odgovarajući nosioci. Rad se odvija na principu ne-

ophodne suradnje, koordiniranog i timskog rada 'pred- :

stavnika svake proizvodne cjeline tzv. koordinatora za poslove standardizacije (51 radnik u 1983. g.), delegatima u Komisijama Saveznog zavoda za standardizaciju (35 radnika u 1983. g. u 28 Komisija), delegatima na nivou granske standardizacije u Tehničkom odboru za standardizaciju Poslovne zajednice „,Boje i lakovi“ (13 delegata u 1983. g.), standardotekom u okviru biblioteke | Istraživanjs (3 radnika u 1983. g.) (8). ,,Standardizeri” iz proizvodnih RO, OOUR, RZ, poslove standardizacije 'obavljaiu u okviru svojih radnih zadataka u kontroli, primjaenl, prodaji, nabavi i td. Na taj se način neposredno ostvaruje široki utjecaj standardizacije u svim područji-

ma kompleksne kemijske proizvodnje kakova je Chromo-

sova. Suradnja interne sa ostalim nivoima vrši se u okviru Istraživanja preko koordinatora za poslove standardizacije SOUR-a. Program rada obuhvaća permanentne teme i zadatke koji se posebno razrađuju za svaku RO, OOUR, RZ prema potrebi i zahtjevu i donosi se svake godine,

Nacrt samoupravnog sporazuma o djelatnosti standardizacije u SOUR-u „Chromos“ prolazi samoupravni put usvajanja. Rad na internoj standardizaciji ostalih proizvođača premaza i sirovina za njihovu proizvodnju (smole, pigmenti, punila), ovisno o veličini organizecije udruženog rada kao i njenom kadrovskom potencijalu odvija se različitim intenzitetom, ali najčešće vezano uz pojedince koji te poslove obavljaju u okviru svojih radnih zadataka unutar kontrole, razvoja, unapređenja i primjene, ali neorganizirano i sistemski nerješeno. Bilo bi potrebno da se u svim organizacijama udruženog rada regulira i na odgovarajući način organizira funkcioniranje interne standardizacije kao baze ostalih nivoa, kako bi se i koristi od standardizacije što bolje ostvarile u skladu sa kadrovskim, stručnim i organizacionim mogućnostima. Potreba za zajedničkim rješavanjem zadataka vezanih za, standrdizaciju ostalih nivoa pokazala se u radu i postavljanju ciljeva organizacija udruženog rada udruženih u

Poslovnu zajednicu „,Boje | lakovi“, pogotovo zbog organiziranog praćenja rada regionalne i međunarodne standardizacije u interesu svih proizvođača premaza i sirovina za njihovu proizvodnju. lako su efekti standardizacije to veći što je nivo standardizacije viši, ukupni troškovi za izradu standarda su u pravilu veći što je nivo viši. Zbog toga su se morala tražiti optimalna rješenja između pozitivnih efekata standardizacije viših nivoa (uštede, povećana efikasnost u radu itd.) i većih troškova na određenom višem nivou. Članice Poslovne zajednice udružene na temelju SAS-a o udruživanju, formirale su Komisiju za standardizaciju sastavljenu od predstavnika udruženih članica kao i Tehnički odbor za standardizaciju, te stručne radne grupe za nomenklaturu, za izradu terminologije

242

frka).

i definicije pojmova. Komisija je donijela program rada na temelju kojeg su formirane navedene radne grupe za njegovu realizaciju. Komisija je kreator politike i pravaca razvoja standardizacije grane iz područja premaza Il sirovina za njihovu proizvodnju smola, (pigmenata, puni!a, brodskih boja, kao i grafičkih boja), a realizator je Tehnički odbor za standardizaciju. Odbor i komisija odgovori su Izvršnom odboru Poslovne zajednice, te Skupštini kao nosiocu samoupravne organizacije Poslovne zajednice „Boje i lakovi“, U okviru zacrtanog programa izra-

. đen je prijedlog nacrta Standarda o standardu , pristupilo

se izradi nomenklature gotovih proizvoda i sirovina, izra-

di terminologije gotovih proizvoda smola i pigmenata, izradi definicije pojmova, izradi rječnika. Hješavajući zacrtane zadatke uspostavljena je suradnja sa Saveznim zavodom za standardizaciju, Saveznim zavodom za štatistiku, Saveznom upravom carine, Saveznim komitetom za rad, zdravstvo i socijalnu zaštitu, Općim udruženjem kemijske industrije i industrije gume Jugoslavije, Privrednom komorom Jugoslavije, Saveznim zavodom za mjere i dragocjene metale, Saveznim zavodom za društveno planiranje, Saveznim tržnim inspektoratom, Zajednicom „jugoslavenske željeznice, Vojno tehničkim institutom, itd.

Pristupilo se zajedničkom rješavanju obaveza po osnovi

Zakona o prometu otrova, te označavanju proizvoda na osnovu ovog Zakona, a u koju svrhu je formirana i posebna Komisija za primjenu tog Zakona. Tehnički odbor za standardizaciju inicirao je i aktiviranje standardizacije na nacionalnom nivou u svrhu revitalizacije Komisije za premaze pri Saveznom zavodu za standardizaciju i revizije svih JUS standarda starijih od 5 godina, kao i donošanja novih JUS standarda interesantnih za područje premaza, sintetskih smola, pigmenata. Odbor je inicijator suradnje sa SZS-om u svrhu praćenja rada međunarodne standardizacije na osnovu uvida u dokumente ISO-organizacije kao i preko svojih delegata koji bi u okviru delegacije SZS-a pratili rad Komiteta i radnih grupa međunarodn organizacije ISO, Sagledavajući svu kompleksnost PIRIA standardizacije koja se nametnula u toku realizacije zacrtanog programa Komisije, Odbora, te radnih grupa a koja je prerasla okvire | nadležnosti PZ tj. granske standardizacije, pristupilo se realizaciji jugoslavenskog savjetovanja pod naslovom „Standardizacija premaza i sirovina za njihovu proizvodnju” u suradnji sa Društvom za unapređenje standardizacije u SR H te Jugoslavenskim savezom za standardizaciju i kvalitetu (JUSK), prvo takove vrste u Jugoslaviji. Savjetovanje bi trebalo obuhvatiti sva značajnija područja problematike standardizacije | dati prijedloge rješenja za daljnji razvoj na svim nivoima. posebno uključujući velike sisteme, kao brodogradnju, JNA, građevinarstvo, Zajednice Jugoslavenskih željezni-

ca, Elektroprivredu inspekcijske službe, kontrolne kuće itd.

CEO O aa o aaa a 0 Ca U M OVAA AAA AVA OVAA AA II AA“

Standerdizacija 1985./br. 9—10