JUS standardizacija

problem je premalen obim izvoza, koji ne može da osigura potreban uvoz proizvoda za proizvodnju i društvenu potrošnju robe koju ne proizvodimo u zemlji. S obzirom da Jugoslavija nema dovoljno sirovina koje bi mogle predstavijati značajnije izvozne artikle, kao glavna orijentacija je izvoz industrijskih i u određenoj mjeri poljoprivrednih proizovda. Ekonomičan izvoz moguć je samo ako se radi o jeftinijem ili barem ne skupljem proizvodu i ako se radi o boljem, kvalitetnijem ili novom proizvodu. Borba za Kvalitet proizvoda ne može se zamisliti bez utvrđenih pr-kazatelja i metoda za rijegovu egzaktnu provjeru, a što je predmet djelatnosti standardizacije. Izlazak na svjetsko tržište, odnosno zaštita od tehničkih barijera u prometu robe, kao vid suvremenog oblika diskriminacije bit će nemoguć bez sudjelovanja u međunarodnoj standardizaciji, regulatoru niza bitnih faktora u međunarodnom prometu dobara. '

Zahvaljujući tehnološkim dostignućima u području ke-

mije, koja se praktički pretapa u sva područja tehnološkog razvoja, danas se sa pravom govori o sveobuhvatnom prisustvu | utjecaju proizvoda kemijske industrije na privredu svake zemlje, pa tako i Jugoslavije. Polivalentan utjecaj kemijske industrije tj. finalnih kemljskih proizvoda i proizvoda polubazne kemije Jugoslavije, a u koje se ubrajaju proizvodi boja i lakova Kao | sirovina za njihovu

proizvodnju, smole na bazi polimernih materijala, pig-'

menti, punila, proizlazi uglavnom Iz prisustva bilo sirovina ili gotovih proizvoda u velikom broju industrijskih grana, građevinarstvu, metalnoj | mietalnoprerađivačkoj industriji, drvnoj, industriji prerade plastičnih masa, brodogradnji, grafičkoj industriji i u velikim jedinstvenim tehničkim sistemima kao što su Jugoslavenska željeznica, PTT, JNA, elektro-privreda i sl.

U proteklih 20 godina fizički obim industrijske proizvodnje u Jugoslaviji povećao se za nešto više od 4 puta, rast bazne kemijske industrije bio je 8 puta veći a prerađivačke čak 14 puta. Kemijska industrija se razvijala bez dugoročno utvrđenih ciljeva sa dogovorenim prioritetima i dinamikom izgradnje pojedinih značajnijih kapaciteta. Nije postajao ni neophodan minimum suradnje između proizvođača sirovina i repromaterijala, te potrošača ovih proizvoda, sa rezultatom viška kapaciteta u prerađivačkoj i nedostatka kapaciteta u baznom dijelu. izgradnja kapaciteta za produkte polimerizacije u velikom obimu i izostajanje izgradnje kapaciteta za proizvodnju rnonomera stvorilo je novu disproporciju u okviru samog baznog dijela i povećalo njegovu ovisnost od uvoza (4). Nafta i kemija raspolažu sa gotovo 50 % potencijala privrede SR H i Jugoslavije i zapošljava oko 15 % radnika (5). Za daljni razvoj privrede SR H i Jugoslavija od bitnog je značaja korištenje tog ogromnog potencijala na polju standardizaclije uz pretpostavku da isti bude dobro organiziran | koordiniran.

Integralni sistem standardizacije

Polazeći od osnovnog zadatka standardizacije u iznalaženju najracionalnijih | najekonomičnijih rješenja u razvoju, proizvodnji, prometu | eksploataciji, samo organiziran, koordiniran i skladan sistem može rezultirati efektima koje daje standardizacija: ogromne uštede | opća KO• nomičnost, olakšano sporazumijevanje, sigurnost, zaštita interesa potrošača, kvalitet i pouzdanost uklanjanjem prepreka u trogvinskoj razmijeni itd. Integralni sistem standardizacije obuhvaća nekoliko nivoa aktivnosti, Interni — u kojem je nosilac organizacija udruženog rada, granski — u kojem je nosilac zajednica ili asocijacija orga-

' nizacije udruženog rada, nacionalni — u kojem je nosilac

kao u našoj zemlji Federacija preko Saveznog zavoda za standardizaciju, regionalni — nosilac grupa zemalja organiziranih u regionalne cjeline i međunarodni = u kojem je specijalizirana organizacija za standardizaciju nosilac aktivnosti kao i pojedina tijela mnogobrojnih vladinih i nevladinih organizacija (6).

Osnovni elementi sistema Integralne standardizacije su iz« rada programa i propisa u vezi sa unifikaci{om, tipizacijom, transferom tehnologije, definiranjem društveno op ravdanog kvaliteta i propisivanjem tog kvaliteta, garantiranjem, nadzorom i kontrolom kvalitete posebno u slučaju sigurnosti | zaštite, Potrebno je na odgovarajući način jačati sve nivoe standardizacije u svrhu stvaranja ekonomičnog i skladnog sistema. : Interna standardizacija čini bazu i polaznu osnovu svih ostalih nivoa standardizacije, a stručnjaci iz organizacija udruženog rada predstavljaju stručne nosioce poslova standardizacije bez obzira na nivo. Neophodno je da se

· standardizacija uvodi u sve organizacije udruženog rada,

te da se organizira i na odgovarajući način normativno re-, gulira u svrhu smanjenja troškova poslovanja, poboljšanja kvalitete proizvoda i kontrole kvalitete, optimizacije proizvodnje, pojednostavljenja informacionog sistema i da

ista bude prisutna u svim sferama proizvodnog procesa

od marketinga, razvoja, nabave, pripreme rada, tehnološkog procesa proizvodnje, kontrole, održavanja, skladištenja, transporta, prodaje | plasmana na domaćem 1 stranom tržištu. Interna standardizacija kao podsistem integralne standardizacije organizirana je jedino u SOUR-u Kemijski kombinat ,,Chromos“ Zagreb, od svih proizvođača premaza 1 sirovina za njihovu proizvodnju na nivou Jugoslavije. Radna organizacija ,,Chromos — Centar za kemijska istraživanja i razvoj“, čija je osnovna djelatnost znanstveno istraživački rad s područja kemije, kemljske tehnologije, procesnog inžinjerstva, informatike, ekologije | standardizacije, obavlja ovu djelatnost kao zajedničku funkciju SOUR-a „Chromos” (7). Pri organiziranju interne standardizacije definirana je funkcija upravljanja, organiziranja, rukovođenja, izvršenja i kontrole izvršenja,

241

Standardizacija 1985./br. 9—10