JUS standardizacija

KVALITETA — ČINILAC KONKURENTNOSTI INDUSTRIJSKOG PROIZVODA

Mir Ivica OSLIĆ, dipl. ing.

Izlaganje podneto na Seminaru „,Obezbeđenje kvaliteta — Osnovni jugoslovenski standardi”, Beograd, 22. i 23. april 1987. godine.

Povećanje ekonomičnog plasmana naših proizvoda na kompetitivna tržišta moguće je unapređenjem njihove konkurentnosti. Za to je pak neophodno unapređenje kvalitete proizvoda primjenom suvremenih metoda, polazeći od poznavanja situacije u svijetu, strategija za kvalitetu i zahtjeva odabranih segmenata tržišta.

UVOD

Uspješnost naših radnih orgabizacija (RO) na domaćem, a

posebice na Rkompetitivnim inozemnim tržištima, izu-

zetno ovisi o opftimalizaciji organizacijskog trinoma: KVA-

LITETA — ROK — CIJENA. Danas živimo i radimo u deset-

ljeću kvalitete na što uglavnom ukazuju: buran razvoj

kvalitete industrijskih proizvoda, izdavanje brojnih nacionalnih i međunarodnih standarda iz oblasti Kvalitete proizvoda i usluga, djelovanje brojnih nacionalnih i međunarodnih stručnih organizacija za unapređenje kvalitete i osobito oštra borba na tržištima svijeta. Danas se treba intenzivnije pripremati za još vjerojatno teže buduće situacije u smislu zahtjeva domaćeg, a naročito inozemnih tržišta, fe je neophodno permanentno stvaranje realnih preduvjeta za isporučivanje zahtijevane i atraktivne kvalitete, uz strogo

ispunjavanje ugovorenih rokova, i to sve uz ekonomične i

konkurentne cijene.

Mora se shvatiti, jasno i na širokom frontu, izuzetno znače-

nje kvalitete, tj. da veća kvaliteta ujedno znači i veću pro-

duktivnost, niže ukupne troškove, lakše poštivanje ugovorenih rokova, veću podjelu a time i sigurnost zaposlenih suradnika, te manje iscrpljivanje svih potrebnih resursa.

Potrebe unapređenja kvalitete proizvoda, odnosno mije-

njanja odnosa prema radu svih suradnika u našim RO, mo-

guće je, na primjer, ilustrirati slijedećirn činjenicama:

— Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku [1] ukupan izvoz Jugoslavije u 1985. god. iznosio je 10,578.416.000 am. 5. Uslijed loše kavlitete vraćeno je roba, bonificirano i otpisano u iznosu od preko 12,5 milijardi dinara ili 47,258.00 am. 2. Zatim, zbog često manje kvalitete naših roba i usluga postignute su niže cijene i do oko 30 %, te su ukupni gubici bili ogromni.

Smanjenje ugleda naših RO, te umanjen images naših roba i usluga mogu imati veće posljedice ž.Dudućnosti.

— Uslijed masovnog kupovanja stranih licencija, za što se” godišnje izdvajalo više negoli za vlastiti naučno-istraživački rad, mnoge naše RO ne mogu nuditi najsuvremenije proizvode. Takve RO, ako ne usavršavaju kupljenu licenciju, najčešće su u faznom pomaku za oko 5 do 15 god. od trenutno najsuvremenijih tehnologija (proizvoda) i ne mogu trajnije ostvarivati ekonomski optimalne rezultate. — Kupljene tehnologije ne daju efekte jednake onima kod prodavalaca. Realizirana produktivnost, a i kvaliteta su niže, što rezultira višim ukupnim troškovima poslovanja i teškoćama pri plasmanu proizvoda. izuzetno su rijetki primjeri usavršavanja kupljenih tehnologija, a pogotovo prodaje istih — ali usavršenih — na strana tržišta.

U vezi navedenog i radi jasnijeg sagledavanja neophodnosti

unapređenja kvalitete, a time i konkurentnosti naših proiz-

voda, u principu Dotrebno je: shvaćanje razvoja kvalitete

u svijetu, odabiranje primjerene strategije i uvažavarije de-

finicije kvalitete u smislu konkurentnog proizvoda.

1. Kratak historijski pregled razvoja kvalitete industrijskog proizvoda

Pozitivne stavove prema kvaliteti, kao i razne oblike kontroliranja, moguće je nači u vrlo starim zapisima.

Krajem 19. stoljeća Nikola Tesla stvorio je temelje suvremenoj elektrotehnici; uvođenje proizvodnje zamjenljivih dijelova i sastava na montažnim trakama početkom 20. stoljeća dovelo je do masovne proizvodnje industrijskih proizvoda u SAD.

Standardizacija 1987./br. 78

499