JUS standardizacija

Počeikom STATISTIČKE KONTROLE KVALITETE može se smatrati 1924. god., kada je W. A. Shewhart konstruirao prvu kontrolnu kartu za praćenje procesa proizvodnje. Rezultate daljnjih istraživanja on je sumirao i objavio u knjizi!) 1931. god. Tokom drugog svjetskog rata u SAD se burno razvijala statistička kontrola. Statističari H. F. Dodge i H. G. Romig, razradili su tada poznate tabele za kontrolu uzorkovanjem |2]. Uvode se ispitivanja utjecaja okoline na proizvode, pojavljuju se analitičari grešaka u radu, te „inženjer kvalitete” postaje članom stručnih timova. Nakon drugog svjetskog rata američki proizvodi nisu imali ozbiljnije konkurencije na tržištima svijeta, te je bio usporen i razvoj kontrole kvalitete. Ipak, ideje statističke kontrole kvalitete širile su se u Evropu?) i Japan (W. E. Deming, J.M. Juran).

Razvoj vrlo kompleksnih proizvoda, posebno za potrebe vojske, zahtijevao je i nove pristupe kontroli kvalitete. Pokazalo se da samo statističko kontroliranje, koliko god ga služba kontrole kvalitete savjesno i dobro provodila, ne može osigurati sve višu zahtijevanu kavlitetu — a osobito ne pouzdanost i raspoloživost proizvoda. Nove ideje i takozvanu „filozofiju kvalitete” sumirao je i objavio 1961. god. A. V. Feigenbaum u knjizi TOTALNA KONTROLA KVALITETE [3], a J. M. Juran pripremio je također novo izdanje svoga poznatog priručnika 1962. god. [4]. Totalnu kontrolu kvalitete, kod nas nazvanu INTEGRALNA KONTROLA KVALITETE, prihvatile su uz određene prilagodbe mnoge industrijske zemlje. U Japanu su je nazvali ,,Company-Wide Quality Control”, a u Zapadnoj Nemačkoj ,,Integrierte Oualitatskontrolle”. Suština novog pristupa kvaliteti sastoji se u slijedećem: 1) sve službe RO moraju sudjelovati aktivno i koordinirano u ostvarivanju ciljeva kvalitete; 2) težište djelovanja za kvalitetu pomiče se prema ranijim fazama izrade proizvoda, jer proizvodnji i montaži treba stvoriti mogućnosti za realizaciju visoke kvalitete konformnosti; 3) naglašena je ekonomičnost, kvaliteta postaje tehničko-ekonomski problem, a danas i društveni; 4) kupca treba potpuno zadovoljiti, on je krajnji arbitar, to je marketinška koncepcija kvalitete.

Koncept OSIGURANJA KVALITETE razvijen je u razdoblju 1950—1960. god. i prvi puta se javlja u američkim vojnim standardima, a za nuklearna postrojenja pojavljuju se 1970-tih godina „zahtjevi za programe za osiguranje kvalitete?!, a zatim npr. engleski standardi, ISO standardi serije 9000 i JUS standardi serije A.K1. U principu,koncept osiguranja kvalitete podrazumijeva propisivanje (ugovaranje) ele-

1) W. A. Shewhart, Economic Control of Quality of Manufactured

Product, D. Van Nostrand Co. Inc., New York.

Ž Već 1949. god. u Beogradu je bila izdata knjiga S. S. Žarkovića:

Kontrola kvalitete robe. ) A. E. Aly, A. El-Sayed, H. J. Shaaban, „OA Requirements in Various Codes and Standards”, Quality Progress, 1986.

menata sistema kvalitete važnih za ispunjenje zahtjeva kupaca uz maksimalnu efikasnost, te provjere (Quality Audit) i preispitivanja odabranog (ugovorenog) sistema osiguranja kvalitete. Službene kontrole kvalitete u svijetu sve više djeluju u smislu osiguranja kvalitete, tj. prvenstveno koordiniraju (ali i kreiraju) aktivnosti za kvalitetu svih organizacijskih jedinica RO različitih nivoa, a kontroliranje se prepušta samim organizacijskim jedinicama.

1.1 Autonomna kontrola kvalitete

Proizvođači vrlo kompleksnih profesionalnih i vojnih uređa-

ja i sistema — a inače sve češće i drugi kupci — za potrebe

svoje proizvodnje zahtijevaju, primjerice, električke komponente, naročito poluvodičke diskretne i integrirane, sa sve

manjim prihvatljivim škartom reda veličine ppm (part (s)

per milion).

Takve zahtjeve ne može ispuniti statistička konirola kvalite-

te (AOL — koncepcija), ali niti integralna kontrola kvalite-

te u smislu koncepcije stare samo desetak godina. Sve se više pokazuje da to može novi pristup projektiranju proizvoda (product design) i procesa proizvodnje (process design); te novi pristup određivanju nazivnih vrijednosti

i tolerancija karakteristikama kvalitete proizvoda (ili

procesa) pomoću: projektiranja sistema, upotrebnih karak-

teristika kvalitete i tolerancija. Novi pristup kvaliteti, izvan

proizvodnih hala, razradili su i objavili u knjizi [5]. G.

Taguchi i Y. Wu, a nazvali su ga „Of-line Ouality Control”.

Više poznatih statističara i stručnjaka za kontrolu kvalitete

analizirali su ponešto ,,zamagljenu filozofiju” novog pristu-

pa kvaliteti.

R. N. Kackar“) objasnio ga je u principu kroz sedam os-

novnih elemenata:

1) Važna karakteristika kvalitete nekog izrađenog proizvoda je njime uzrokovan ukupan gubitak za društvo. (Društvo postaje arbitar! Ne priznaje se: TROŠKOVI + DOBIT = CIJENA).

2) U kompetitivnoj ekonomiji za poslovnu uspješnost neophodno je kontinuirano unapređivanje kvalitete uz smanjenje troškova (CIJENA — TROŠKOVI = DOBIT).

3) Program kontinuiranog unapređivanja kvalitete uključuje neprekidno smanjivanje variranja funkcionalnih karakteristika proizvoda oko njihovih nazivnih vrijednosti. (Varijabilnost kvalitete proizvoda najčešći je prigovor razvijenih zemalja zemljama u razvoju pri uvozu njihovih roba i usluga).

4) Gubitak za kupca uslijed variranja funkcionalnih karakteristika proizvoda često je približno proporcionalan kvadratu odstupanja funkcionalne karakteristike od njene nazivne vrijednosti (cilja).

4) Vidi: R. N. Kackar, „Taguchi's Quality Philosopny: Analysis and Comentary”, Quality Progress, December 1986.

500

Standardizacija 1987./br. 78