Naša stvarnost

ULOGA FAŠIZMA 41

proizići i iz toga što je, u krajnjoj liniji u pitanju opet — ı opet u pitanju — „Sudbina” naroda, i upravo puka u narodima, kome ne mogu biti indiferentni uslcvi pod kojima će živeti, niti može biti svejedno, jer je neposredno životno zainteresovan, na koju će stranu prevagnuti istoriska dilema fašizamdemokratija, koja u današnjoj stvarnosti nalazi svoi najoštriji i najverniji izraz u sudbonosnoj alternativi: rat ili mir.

„Fašizam, mediutim, nije izbio odjednom. Za 15 godina koje su sledile ratu, celokupna socialna evolucija bila ie inkubacija fašizma”. Postojale su i još uvek postoje iluzije o specifičnosti uslova koji omogućuju pojavu fašizma. U prvo vreme, tvrđilo se, sa izvesne strane, čisto empiristički i aposterioristički, da se fašizam može zamisliti jedino u poluagrarnim „sekundarnim kapitalističkih zemljama”, kao što je, na primer bila Italila. Nastupom drugog vala fašizma, uporedo sa nastupom svetske ekonomske krize, a naročito dolaskom nacional-socializma na vlast u Nemačkoj, definitivno je nestalo ove samoobmane. Sa sličnog gledišta, pravila se razlika izmedju pobedienih i pobedničkih država, „zadovoljenih” i „nezadovoljenih”, koja je razlika, i pored svoje površnosti, ukoliko se odnosi na Dprocenjivanje neke definitivne podložnosti fašizmu, sadržavala delić istinitosti: i to utoliko što se fašizam morao naipre pojaviti u onim zemljama koje su najteže mogle podneti krizu, kojima su bile postavljene uže granice za politiku koncesija svojim masama. Fašizam je u stvari autentični proizvod izvesnog odredjenog stanja kapitalizma, kapitalizma u doba njegove opšte krize. Koliko bi dakle, pogrešno bilo tvrditi, i kobno zavaravati se, da je fašizam apriori nemogućan u izvesnim kapitalističkim zemliama, toliko bi isto pogrešno bilo proglasiti ga etapom kapitalizma, etapom koja bi bila nužna koliko je nužan ı sam razvoj kapitalizma.

Opšti uslovi — izvesna identičnost u osnovi, ali u posebnom obliku — za pojavu i razvoj fašizma postoje u svim kapitalističkim zemliama. Moramo, mediutim, imati na umu da u svim tim zemljama, pa i u onima u kojima ie fašizam zavladao, ti opšti uslovi ostaju i potvrdjuiu se istovremeno i kao uslovi za delovanje snaga suprotnih fašizmu, a te su snage prvenstveno radnička klasa, zatim malo i srednje seliaštvo, sitna buržoazija i intelektualci. Odluka u pojedinim zemliama naizad će i zavisiti od tih uslova u njihovoj konkretnoj specifičnosti, u njihovom realnom spletu, a to znači od stvarnog odnosa suočenih snaga, od njihove respektivne političke i životne sposobnosti.

1934 godine izašla je iz štampe knjiga engleskog publicista R. Palme Dutt-a o fašizmu, koja pretstavlia prvi pokušaj iscrpnog, svestranog, sistematskog prikaza ekonomskih uslova za pojavu fašizma, i sintetične analize istoriskih dogadiaia kroz