Naša stvarnost

GOSPODARSKA SLOGA 75

Sa našim izvoznim viškom i sa proizvodjačima toga izVOZnog viška stvar stoji ovako: Mi možemo da izvozimo samo kvalitelnu robu. Prošla su ona vremena kada je Evropa kupovala svaku pšenicu, koja se pojavila na njenim tržištima. Tu kvalitetnu robu uglavnom proizvode i prodaju veleposednici i bogati seljaci. Vrlo mali broj ie srednjih seliaka, koji mogu da iznesu: na tržište veće kvantume pšenice naročitog kvaliteta. Siromašni seljak je uopšte ne prodaje, jer mali, parcelni posed u većini slučajeva ne proizvodi žitarice, ili ih proizvodi toliko malo, da mu ni približno ne dostaje za sopstvenu potrošnju. To znači, da je siromašni seljak iedan od većih potrošača žitarica, pšenice, kukuruza i raži. To ilustruje i sledeća tabela koja je radjiena na Osnovu ankete na 116 gazdinstava: 2)

Primici u dinarima od pojedinih Rultura

Veličina poseđa u ha

Vrsta kulture

| __ (0. Pra 1 o— 9—5 5—10 | 10—5 | preho 75 | | | 0 | _Kukurug | 196 196 Pe | 9 0) | Pšenica o 5 | 55 | 485 | 9400 | | Zob | o o 17 | 78 || | Raz- O. | O, | o. | Seno o = | m O | 9800 |

|

Znači da bi se eventualnim podizanjiem cena, prošireniem domaćeg tržišta, vrlo malo ili skoro nimalo pomoglo srednjem seljaku, a siromašnom skoro odmopglo, jer bi morao da kupuje pšenicu po skupljoij ceni. Ali, čak kada bi to i bilo korisno, bar za jedan deo seliačkih proizvodjača pšenice (a da se drugom delu, onom koji bi pri tome efektivno gubio, pruži zaštila izvesnim socijalnim merama), zabluda je verovati da se ekonomsko-političkim merama može postići podizanje kupovne moći, i na taj način pojačanje unutrašnjeg tržišta. Ekonomsko-političke mere, danas, primenjuju se u sferi razmene, u cirkulaciji, a povećanje kupovne moći može da nastupi samo u sferi proizvodnje, jer kupovna moć jednog naroda u odredienom periodu vremena nije ništa drugo nego u tom razdoblju proizvedena vrednost. Prema tome povećanje kupovne moći ie moguće samo povećanjem proizvodnje. Sve ostalo je samo ekonomsko-politička ekvilibristika, koja ne vodi nikakvim trainijim i OsnOVnijim promenama. Povećanie proizvodnje u polioprivredi znači dvoje: ili njeno intenziviranje, povećanje prinosa po ha, ili povećanje obradjene površine. Ali, sa tim procesom koji bi se izvršio u proizvodnii, u sferi razmene nč bi se ništa moglo izmeniti. Tačno bi se kupovna moć povećala za onoliko, za koliko bi se proizvelo nove pšenice, koja bi onda cmogućila isti

1) Dr. ing. Slavoljub Dubić: Prilog istraživanju seljačkog gospodarstva, Križevci 1933, str. 40.