Nova Evropa

Јибозјоујепзка атра и Атептсл,

(U broju 13. knjige 11 »Моуе Еугоре«, Кој је Бао posvećen »Našoj štampi«, dao je 8, Dr, Lj, Leontić letimičan pregled naše štampe u Americi, sa karakteristikom pravca dlavnih listova, U dopunu toga članka donosimo sledeći pregled jugoslovenskih listova u Americi, iz pera našegd generalnog konzula u Čikagu, koji je materijal detaljnije obradio, te dopunio ujedno ovim člankom i svoje preglede u »Novoj Evropi« o broju Jugoslovena i o jugoslovenskim polpornim огбаштасјаша u Americi (br, 1, knjiga 11), i o ekonomskom životu naših američkih iseljenika (бг, 3,

knjiga 1ђ).

Naporedo sa iseljavanjem Jugoslovena u Ameriku, počela je da se razvija i jugoslovenska štampa u Americi, Potreba za pisanom reči pojavila se čim se broj useljenika povećao, Neznanje državnog jezika i želja za saznanjem šta se sve zbiva u starom kraju i u Americi, kao i poireba za osnivanjem poipornih i drugih organizacija, izazvala je pojavu listova još na početku useljavanja u većim masama, Ispočetka je ta naša štampa bila vrlo primitivna. Novinar je bio, jednovremeno, i pisac i slagač i administrator i skupljač pretplate, Takvih novinara ima i danas, u sasvim malim kolonijama. Docnije, ukoliko se je više nakupljalo pretplatnika, i ukoliko se brže vršilo grupisanje iseljenika, štampa se sve više razvila i listovi su postali sve bolje informativni, a izvedena je i podela rada. Listovi: su prvo izlazili proizvoljno, s vremena na vreme, pa dvaput mesečno, pa nedeljno, i, najzad, svakodnevno, Širi se format, i broj strana, popravlja se kvalitet materijala, i sama štampa (8106), Роjavljuju se čak i časopisi, kalendari, i knjige, Sadržina postaje obilnija, Obraća se pažnja na sv e pojave, Listovi, sem izveštaja o potpornim organizacijama, bave se i politikom, i nacijonalnim pitanjima, i ekonomskim i socijalnim, Otfvaraju se čitaonice, dižu se domovij: crkve i škole, organizuju se ekonomske, socijalne,- narodne i sokolske organizacije, te se o svemu tome piše u iseljeničkoj štampi, U prvo vreme, novinari se rekrutovali iz redova radnika, docnije i iz redova sveštenika, i, najzad, počeli su dolaziti i pravi novinari izstarog kraja, Danas ima već u Americi i takih novinara koji su ušli u svoj posao sa znanjem i razumevanjem, i primili mnoge odlike američke štampe, Jedan veliki broj listova svojina je pojedinih potpornih organizacija, i ima za glavni cilj zaštitu interesa tih organi-" zacija, ostali su privatna preduzeća, Listovi imaju naklade u veličini od hiljadu do petnajst i više hiljada primeraka. Listovi organizacija. publikuju se mahom prema broju članova, Politički, listovi su podeljeni skoro kao i u starom kraju; ali ih ima, naročito slovenačkih, koji su čisto američki listovi, i koji vode svoju lokalnu ро Ки, Štamparije, u kojima se štampaju ti listovi, većinom su svojina pot-: pornih organizacija, pojedinih korporacija, ili lična svojina. Sadržina'. listova, osim onih amerikanskih, poglavito je čisto nacijonalna, u pozitivnom i negativnom smislu, Polovina sadržine, otprilike, preštampava se iz listova domovinskih. To preštampavanje vrši se po-

119