Nova Evropa

će rezultati biti nepovoljniji; a da li se daje zamisliti kod паг Шегаcija i državna kupovina bez silesije nekih komisija i podkomisija!

U gotovu dakle primamo tek 30%, ili ako uzmemo emisijoni kurs od 75% samo 22,5 milijona dolara, što bi odgovaralo svoti oko 1 milijarde i 700 milijona dinara, I tu leži opasnost, da bi se taj iznos, ili bar dobar deo njegov, mogao upotrebiti za pokrivanje. momentanog deficita u državnom proračunu, Mi smo već davno naglasili naše stanovište u tom pogledu, i ono se svakim danom pokazuje ispravnijim: da bi državni prihodi morali biti tako izdašni da pokrivaju sve državne izdatke, Ako su, primerice, željeznice u delicitu, onda neka se tarife za toliko povise dok deficita ne nestane; isto iako, ako je pošta u delicitu, neka se tarife ponovno povišuju dok se ne posligne ravnovesje, Sve to povišavanje daleko je lakše podnositi nego li večni deficit u državnome proračunu, deficit koji nikako ne dozvoljava da se valutarne prilike barem donekle srede, Sasvim je drugo dakle ako će se iznos zajma, ili bar jedan njegov deo, upotrebiti na otplatu državnoga duga kod Narodne Banke, tako da se sukcesivno smanji naš novčani oplicaj,

Svaki zajam, a specijalno inozemni zajmovi, opasni su eksperimenti, Koliko mogu da koriste pa čak i preporode jednu zemlju, toliko mogu, svojim. momentano povoljnim delovanjem, da krivo prikažu realno stanje jedne zemlje, te da uspavaju energije koje bi nadasve morale biti na oprezu i efektivne, Tako bi inozemni zajam mogao, naprimer, veoma povoljno da deluje na valutu jedne zemlje, ali samo tako dugo dok se zajam ne utroši, a da se kasnije povrate stare prilike i neprilike! Ako zajam nije pametno i s oprezom upotrebljen, onda je naravno da kod isplate njegove nastupa katastrofa, te ne možemo a da i ovom prilikom ne preporučimo nadležnim faktorima, da se ne dadu zavesti raznim uticajima, već da nastoje da njime saniraju neodložne potrebe, koje će da koriste ne pojedincima ili samo nekim delovima naše države već općim Dprivrednim interesima celokupnosti, Ako se ovaj zajam uglavnom u fakove svrhe upotrebi, onda ponavljamo da njegovi uveti, ma kako bili teški, nisu nepodnosivi. |

Тоо Belin.

Књижевни преглед.

Критика. европске културе код руских мислилаца, Н. Ј. Дањиљевски.

Дањиљевски је, по струци, био природњак. Од 46 радова, које је штампао, 36 се баве о проблемима, природних наука ; ту спада и знаменито његово дело, у две свеске, »Дарвинивам«, у коме је подвргао дарвинизам смелој и темељној критици. Но иако природњак, Дањиљевски се живо итересовао за општа питања, о чему сведочи његова, у реду мањих радова, издата али такођер знаменита, књига, »Русија ч Еврота« (преведена, на, немачки језик 1920 године). Књи-

27