Nova Evropa

Gjenovska Konferencija.

(Nasuprot prilično općenitom mišljenju, da Gjenovska Konferencija

znači jedan eklatantan neuspeh u svima pravcima — i finansijski, i ekonomno, i politički —, zato što nijedan od velikih problema koji lome

Evropu nije na njoj dobio svoje rešenje; nasuprot tome mišljenju, koje dolazi do izraza i u člancima koje mi u sledećem objavljujemo, mi smo uvereni, da je Gjenovska Konferencija u stvari ipak jedan veliki uspeh, za svakog koji hoće objektivno da gleda, štaviše, da ona ima upravo epohalno značenje, jer obeležava granicu izmedju starog i novog, Ovo se uverenje može učiniti paradoksnim pre svega onima kojima je današnja Rusija jedan politički fantom, jedan istorijski pojam koji traje svoje poslednje dane; dok je za svakošđa ko veruje u Rusiju, i ko zna kakva se velika elektivna a još veća potencijalna snađa u njoj krije, jasno, da veze uspostavljene s Rusijom na Gjenovskoj Konferenciji niko više ne može pokidati, te zavisi jedino od političke mudrosti predstavnika pojedinih država da зе опе za vremena prošire i učvrste, Sama pojava Rusije na Konferenciji bila je dovoljna da pokoleba stara prijateljstva i u vatri prokušana bratimstva, a da obrazuje nove saveze s novim ciljevima, Tako je Gjenovska Konferencija udarila osnove za buduću evropsku situaciju, čije konture mogu videti prilično jasno već sad dalekovidi političari, Takih je, naravno, malo, Za ocenjivanje značaja Gjenovske Konferencije nedostaje nam, danas još, potrebna istorijska perspektiva, tako da zapažamo samo detalje, koji su više manje irelevanini, dok ono što je zbilja velikoga stvoreno pre naslućujemo nego što vidimo, Ipak, kako već rekosme, sama činjenica: da je ia konferencija održana, i da je na njoj uzela učešća i Rusija, znači jedan očigledan uspeh, jer je tim časom Rusija opet stupila u doticaj i recipročni uticaj s ostalom Evropom, A od valjanosti današnjih naraštaja zavisi, da li će znati, i koliko, crpsti koristi iz martirija kroz koji je prošao ruski narod, i iz iskustava što ih je stekao,

Članak, koji sleduje, sastavljen je po podacima iznesenim u članku E, Varge: »Die Genua-Konferenz und die Хуе мат већа јаве па Арг] 1922«, koji je izišao, štampan kao rukopis, u »Internationale Presse - Korrespondenz«, Berlin, broj od 15. Maja 1922. — A članak za njim, o finansijskim rezultatima Konferencije, napisao je za »Novu Evropu« jedan od naših stručnih delegata na Gjenovskoj Konferenciji, koji je i sam učestvovao u radu finansijske komisije,)

Ekonomska politika cele Evrope stoji još uvek u velikoj meri pod ulicajem Gjenovske Konference, Pretpostavljamo kod čitalaca poznavanje pojedinih činjenica, pa ćemo se ovde ograničiti jedino

nato, da skiciramo ekonomske osnove i da pružimo ukupnu sliku.

postignutih rezultata,

Gjenovska Konferenca imala je, prema mišljenju sazivača, da ukloni ekonomske posledice rata unutar kapitalističkogš društvenog poretka, i da opet uspostavi jedan »normalan« svetski kapitalizam, To je bilo nužno usled krize kapitalističkog svetskog ekonomskog uredjenja, koje se očituje naročito u sledećim pojavama: 1, Ogromna

= 141