Nova Evropa

Naši muzički listovi.

Jugoslovenski muzički život došao je u novu evolucijonu fazu tek posljednjega decenija, Napose to vrijedi za hrvatski dio našega naroda, koji je i u vrijeme rata mogao da okuplja sve sile i energije naše muzike, te koji je doista pokročio naprijed nevjerojatnim koracima, U tome progresu ima mnogo dubokoga korijena i životne snage; ali s dobrim plodovima naporedo kroči i mnogo kukolja i koječega, Nepoželjne su akcidencije koje je svim granama umjetnosti ostavio u baštinu rat, pa ta »poraitna Dsihoza« ima mnogo odraza i na muzičkom polju, Samo jedan primjer, Jugoslovenska. pjevačka društva, u najvećem opsegu, nalaze se u akutnoj krizi, i niko ne zna kako da se tome pomogne, Zagreb je sticajem prilika, i uslijed izdržljivosti pojedinaca, održao na visini zadatke svojih društava, dok u Srbiji i Vojvodini stoji danas gore nego prije desetak godina, Ni Ljubljana nije poštedjena, ali, hvala budi dvojici-trojici realnih i pozitivnih organizatora-muzičara, krenulo je već na bolje, i, tamo se gleda mirno u buđućnost, — Šta ima da se učini? — Na to pitanje dosad nije pozitivnim radom odđovoreno ništa, Tu bi trebao da pomogne Savez Jugoslovenskih Pjevačkih Društava, koji još nažalost ne postoji; a imali bi da da pokrenu naši muzičari, No od njih će se to teško dočekati, iako su oni prvi zato zvani, Držimo, da bi ovu stvar, kao jednu od najpotrebnijih u našem muzičkom životu, a koja uglavnom ovisi od nas samih, trebali da krenu naši muzički časopisi Država može malo, najviše može društvo! —Naši muzički časopisi, ujedinjeni oko ovoga pitanja mogli bi ovdje pomoći, ne fantastičnim i utopističkim prijedlozima glede pridizanja našega muzičkoga života nego realnim potstrecima i aktivnim učešćem svih onih koji mogu да, pomognu, A tih ima mnogo, samo su rasijani, pa ih treba organizovati, — Kod nas, naime, — jedna je to općenita zla pojava, — mnogi književni i muzički pokreti, nemaju pravoga i živoga kontakta sa realnim činjenicama svoje sredine, Klasičan je primjer u tome pogledu pitanje zagrebačkoga konzervatorija i muzičke akademije, Mnogo je kriva i država, i gradske uprave, koje onemogućuju, strašnim porezima na muzičke priredbe, da priredjivači pokriju svoje režije, te se priredbe idealnih umjetničkih intencija održavaju redovno sa deficitom, 1 to, ne možda onih osrednjih, nego i prvoklasnih koncerata. Kakvu funkciju vrše naši muzički časopisi, i odgovaraju li oni zadaćama prema realnosti muzičkog života? Vode li oni brigu o svim vitalnim pitanjima toga muzičkoga života? Nisu li to više listovi lijepih rasprav= ljanja, kojima je estetika, i pomalo nauka, konačni cilj, — a život? Sve su to pitanja koja se nameću, kad je o ovome riječ, |

Danas, u Jugoslaviji, imamo tri časopisa, od kojih su dva već predratna i duga života, jedan na slovenačkom, a drugi u Hrvatskoj, oba namijenjena crkvenoj muzici, a treći je beogradski, namijenjen prolanoj muzici, ~ :

113