Nova Evropa, Jun 01, 1923, page 14

naša agrarna reforma nešto skroz nesredjeno, kad je glavna pogreška učinjena već na flački njena ishodišta,

Bacalo se sa frazama, da treba pre svega pomoći našim najbednijim zemljoradnicima, a ipak baš najbedniji nisu njome ništa dobili, Jer, što koristi bednome čoveku zemlja ako nema gospodarskog orudja i tegleće marve, da je obradjuje ; bedni ljudi, koji su dobili po agrarnoj reformi zemlje, bili su prinudjeni da je predadu imućnijima, koji su u stanju obradjivati je, te na taj način nije postignuto ono što se htelo postići, U prevelikoj revnosti deljenja zemlje, i brige za obezbedjenje siromašnih zemljoradnika, išlo se tako daleko, da se vlastelinska zemlja davala čak i ci ganima (naprimer, Тепјеј, te to najbolje ilustrira shvatanje agrarne reforme kod nas, i posvemašnju nesposobnost onih koji je provode.

Jedno posebno poglavlje čini, u ovoj vezi, deljenje zemlje dobrovoljcima, Neko nadležan, kažu, obećao je zemlju dobrovoljcima, Nije nam slučajno poznato, ko, i gde; ali to ne menja stvar. Zemlja je dobrovoljcima obećana, i oni imaju pravo da je traže. Izgleda, medjutim, da se je obećanjem zemlje dobrovoljcima htelo sasvim nešto drugo postići nego što se doista u najvećem broju slučajeva postiglo. Svrha davanja zemlje dobrovoljcima imala je sigurno biti ta, da se ljudima, koji su se borili za oslobodjenje naše domovine, a bili su po zanimanju zemljoradnici, davanjem izvesne zemlje osigura egzistencija u oslobodjenoj domovini, Ta lepa i plemenita ideja izrodila se najčešće u jednostavnu trgovinu zemljom, Neki nisu u mogućnosti obradjivati dobijenu zemlju, jer im nedostaje potrebni inventar, drugi se uopće ne žele baviti obradjivanjem zemlje, a treći su namešteni po državnim uredima, te i ne mogu obradjivati zemlje; svi ti dobrovoljci jednostavno izdaju dobijenu zemlju pod zakup drugima, i tako se dešava da do zemlje dolaze elementi koji, prema samoj uredbi agrarne reforme, ne bi imali da dobiju zemlje, — postignuto je dakle nešto posve protivno, — Dalje, sililo se veleposednike, da zemlju koju su na njihovu posedu imali dobiti dobrovoljci oru, seju, i rečju posve urede, a dobrovoljci samo da uživaju korist od iste, Nažalost, mnogi je dobrovoljac shvatio usled toga svoj položaj tako, kao da je on neki privilegisani stalež, koji ima pravo da živi o tudjem trudu i trošku. U ovakom slučaju bilo bi mnogo prostije da se, mesto one zemlje koja se veleposednicima oduzela za dobrovoljce a ovi je nisu sami obradjivali, nametnula veleposedu neka vrsta poreza za dobrovoljce, a zemlja da im se ostavila, jer bi tako dobrovoljci dobili zasluženu potporu a produkcija na površinama koje su onako razdeljene bila bi sigurno veća, te bi i država bolje prošla,

Što se tiče našeindustrije, koja se bavi preradjivanjem poljoprivrednih produkata, to je istu agrarnom reformom pogodio osetljiv udar, Prirodno je, da će u agrarnoj zemlji u prvom redu uspevati ona industrija koja se bavi preradjivanjem poljoprivrednih produkata; i znak je kulturnog razvoja zemlje, da ona izvozi na svetsko tržište preradjene produkte a nesamo sirovine,Treba dakle svim silama nastojati da se to u što višem stepenu postigne, utoliko pre što se izradjeni produkti kudikamo bolje unovčuju nego sirovine; stanov-

486