Nova Evropa

развоја. Засад се додуше опажају тек контуре тог развоја, појавом картела; али је лед пробијен, и неће на томе застати, Међутим, не смијемо ипак пустити с вида чињеницу, да је, крај свих великих напредака получених у професијоналној организацији наше индустрије, много тога код наших индустријалаца слабо развијено и оскудно, и да баш оно што је некад индустрији много користило данас јој нарочито шкоди: премоћ банака за највећи дио индустрије значи једну голему опасност; оскудица властитог капитала, односно силна скученост домаћег новчаног тржишта, заједно с неповјерењем иностранства, онемогућује рад у великим димензијама, А отуд трпи и рад свих професијоналних организација индустрије, јер им уз веома широки оквир недостаје потребна основна грађа. Стога неће бити на одмет да се и ту сјетимо, да за сваку велику ствар треба скупити и органички повезати, као низ бисера, сву силу малих али веома важних детаља,

Пт, Валдемар Луначек,

тајник Трговачке и Обртничке Коморе, у Загребу.

Radničko pitanje i naša industrija.

Baduć; da bez rada nema proizvodnje, to je i proizvodjačka snaga jedne države zavisna pre svega od radne sposobnosti njena stanovništva; pa kao što radna snaga pojedinog čoveka zavisi od njegovih fizičkih š moralnih svojstava, i od njihova izobraženja i vaspitanja, tako i radna snaga jednog naroda zavisi od njegovih osobina, od njegova načina života, od njegova etičkog i duhovnog stanja, i od stepena usavršivanja koji je radom postigao. Dok se prisvajanje prirodnog bogatstva, pa i sticanje sirovina, smatra za primitivniji oblik, došle je prerada sirovina, dakle rad u industriji, već kulturniji oblik rada,

Radnici već poodavna izdaju svoj rad poslodavcu ma modernoj osnovi slobodnog ugovora; ali su još uvek prirodna preimućstva poslodavca prema radnicima toliko znatna, da su s vremenom izazivala sve vlše sukoba i sporova, koji u зуојој celini sačinjavaju radničko pitanje. Za ovo radničko pitanje radnici su se prvobitno borili samo u svojim organizaсђаша, Tek docnije, pod pritiskom uticaja radničkih organizacija ma politiku, zainteresovala se zanj i država, tako da su se pored medjunarodnih konferencija, kongresa, i raznih internacijonala, — i vlade pojedinih država počele da bave socijalnim merama s pogledom ma radnike. Ove su mere uglavnom, doduše, bile upravljene na održavanje i podizanje narodne snage, u obliku socijalnih zakona i socijalnih ustanova; ali je prirodno, da su socijalna politika i socijalno zakonodavstvo morali dr-

404